Zagorčavanje života: Od četvrtka na snazi nove Kurtijeve kaznene mere protiv Srba na KiM?

Ako ne dođe do novog odlaganja, Srbi na KiM od 15. januara neće moći da koriste vozila sa srpskim tablicama uz ovlašćenje, a svi koji nemaju kosovske lične karte moraće da se prijave policiji u roku od 72 sata

Prema ranijim najavama, u četvrtak 15. januara na tzv. Kosovu trebalo bi da počne striktna primena Zakona o saobraćaju prema kome vozila sa stranim tablicama, u ovom slučaju to se odnosi pre svega na vozila sa tablicama koje izdaje MUP Srbije, neće moći da se koriste na osnovu ovlašćenja. Istog dana trebalo bi da počne i primena novog Zakona o strancima na Kosovu.

Zamenik direktora tzv. kosovske policije za region Sever Veton Eljšani prošle godine je za Kosovo onlajn izjavio je da se "mera koja se odnosi na vozila sa srpskim registarskim oznakama odlaže za dva i po meseca, odnosno do 15. januara", a da isto važi i za "prijavu boravka za strance sa privremenim ili stalnim boravkom na Kosovu, u koje u ovom slučaju spadaju i Srbi".

"Nadamo se novom odlaganju, ali jedino pitanje u ovom trenutku jeste da li će nove mere početi da važe sada, za tri ili šest meseci. Kurti od njih neće odustati, prolazile su mu do sada i daleko teže mere, mi smo pristajali, navikavali se i zašto to ne bi uradio i sada. On je osokoljen izbornim rezultatima, vladaće i ubuduće Kosovom, a do odlaganja može da dođe jedino zbog toga što mu je vlada trenutno u tehničkom mandatu. Nas Srbe čekaju još teži dani i teža vremena. Sa ovim merama samo će se pojačati iseljavanje, biće nas sve manje", kaže u iščekivanju novih kaznenih mera jedan od Srba uz Severne Mitrovice.

Najavljenim merama predviđeno je da Srbi sa "kosovskim" ličnim kartama neće moći da upravljaju vozilima sa srpskim registarskim oznakama i srpskom saobraćajnom dozvolom uz ovlašćenja vlasnika kao i da će sve Srbi, pa i oni rođeni na KiM, koji nemaju "kosovske" lične karte biti u obavezi da se u roku od 72 sata prijave u policijsku stanicu, a zatim i da pribave odgovarajuću dozvolu za boravak na Kosovu.

Na osnovu ovih mera, Srbi će još jednom biti proglašeni strancima na sopstvenoj zemlji i u svojoj državi, a posle njihove najave iz srpske zajednice na Kosovu i Metohiji više puta je ponovljeno da će one imati poguban uticaj i da će doprineti da se tihi egzodus Srba sa Kosova i Metohije – ne samo nastavi, nego i znatno ubrza.

Primena dva zakona koji će u znatnoj meri zagorčati i otežati život Srbima na KiM trebalo je da počne još krajem oktobra prošle godine, ali je tada MUP tzv. Kosova odložio primenu do polovine januara. Tada je najavljeno da će kosovski MUP od 1. novembra 2025. do 15. januara 2026. sprovoditi intenzivnu informativnu kapanju kako bi se građani upoznali sa odredbama novog zakona.

Ukoliko Kurtijeva vlada u ostavci ponovo ne odloži primenu novog Zakona o saobraćaju, njegove odredbe pogodiće pripadnike srpske zajednice koji imaju kosovske lične karte, a uz ovlašćenje koriste vozilo sa tablicama nekog grada u Srbiji, odnosno one sa tablicama i saobraćajnom dozvolom koje izdaje MUP Srbije. U tom ovlašćenju se nalaze podaci lične karte vozača, koju izdaju organi Srbije za gradove na Kosovu, a koje zvanična Priština ne priznaje.

Što se tiče Zakona o strancima koji će još teže pogoditi srpsku zajednicu, njime je predviđeno da se "stranci", u ovom slučaju uglavnom Srbi koji nemaju kosovska dokumenta, moraju prijaviti policiji u roku od tri dana od dolaska na KiM. Oni kojima je potreban boravak u dužem periodu na Kosovu, moraju zatim da pribave i dozvolu za privremeni ili stalni boravak za koju je potreban čitav niz drugih dokumenata i potvrda.

Ove odredbe najteže će pogoditi studentsku populaciju na severu Kosova, u Severnoj Mitrovici, Leposaviću i Lešku, gde studira veliki broj studenata koji su iz centralne Srbije ali i sa KiM, a koji nemaju kosovska dokumenta. Svi oni najpre će morati da se e prijave policiji, a zatim i da pribave dozvole o boravku.

Koliko je problem ozbiljan najbolje govori podatak da u okviru Univerziteta u Prištini privremeno izmeštenog u Kosovsku Mitrovicu radi deset fakulteta sa 103 studijska programa i studiraju hiljade studenata.

Tzv. ministarstvo unutrašnjih poslova, odeljenje za državljanstva, azil i migracije polovinom oktobra prošle godine objavilo je "Vodič za ulazak, kretanje, boravak i zapošljavanje stranaca u Republici Kosovo" u kome je najpre definisano da je "stranac na Kosovu svako fizičko lice koje nije državljanin republike Kosovo". U vodiču je navedeno da se privremeni boravak na KiM može odobriti radi – spajanja porodica, preduniverzitetskog ili visokog obrazovanja, naučnih istraživanja, humanitarnih razloga, posla...

"Zahtev za privremenu boravišnu dozvolu podnosi se diplomatskom ili konzularnom predstavništvu republike Kosovo. O zahtevu odlučuje Odeljenje za državljanstvo, azil i migracije (ODAM) i to u roku od 30 dana, a boravišna dozvola se izdaje na period od jedne godine", navedeno je u ovom vodiču.

Za dobijanje privremene boravišne dozvole biće, pored ostalog potrebna potvrda, dokaz o svrsi privremenog boravka, uverenje da podnosilac zahteva nije pod istragom, ali za studente i jedna posebna potvrda:

"Dokaz o upisu u nekoj akreditovanoj obrazovnoj instituciji u republici Kosovo!"

Pošto Univerzitet u Prištini privremeno izmešten u Kosovsku Mitrovicu nije akreditovan u kosovskom sistemu, jasno je da će se studenti iz centralne Srbije kao i oni sa KiM koji nemaju tzv. kosovsko državljanstvo sa početkom primene kosovskog Zakona o strancima i ovih uslova, suočiti sa nepremostivim problemima. Za one koji ne poseduju privremenu boravišnu dozvolu, kako je navedeno u pomenutom vodiču, kaznena mera jeste – proterivanje sa tzv. Kosova, a predviđene su i novčane kazne.

Po podacima iz 2023. godine, oko 20 posto studenata na Univerzitetu u Prištini sa sedištem u Severnoj Mitrovici su iz Raške, Aleksinca, Niša, Užica, Arilja, Kraljeva, Novog Pazara, odnosno iz zapadne i istočne Srbije. Osim ovog, jedan broj studenata čiji su roditelji sa KiM, koji su rođeni na KiM, takođe nemaju kosovska dokumenta.

Rektorski kolegijum Univerziteta u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici u proširenom sastavu posle najava novog Zakona o strancima upozorio je da takve mere direktno ugrožavaju opstanak studenata i obrazovnih institucija na KiM.

"Univerzitet u Prištini sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, koji je član Evropske asocijacije univerziteta, Magna Karta Univerzitatum, kao i Rektorskog foruma Jugoistočne Evrope i Zapadnog Balkana, sa najvećom zabrinutošću je primio vest o najavi promene politike boravka 'stranih državljana' na Kosovu i Metohiji, što je samo još jedna u nizu akcija koje dovode u pitanje dalji život i opstanak našeg naroda na Kosovu i Metohiji, a posebno učenika i studenata našeg univerziteta", navedeno je u saopštenju.

Uz ovo, rektorski kolegijum podsetio je da veliki broj studenata nema dokumenta kosovskih institucija, što direktno ugrožava njihovu slobodu kretanja i mogućnost nastavka studiranja.

"Prijava boravka posredno, administrativnim putem, ima za cilj zatvaranje obrazovnih i zdravstvenih institucija, imajući u vidu da one nisu deo sistema pod upravom privremenih institucija u Prištini, pa samim tim ne mogu da izdaju potvrde potrebne za prijavu boravka", upozorili su sa ovog Univerziteta dodajući da se "ovakvim potezima obeshrabruju novi studenti da se upišu na neki od deset fakulteta u sastavu Univerziteta, kao i da se postojeći studenti primoraju da se ispišu, a time i da napuste Kosovo i Metohiju".

Preciznijih podataka o tome koliko će Srba biti ugroženo primenom dva pomenuta zakona nema. Delom i zbog toga što su Srbi, posebno na Severu bojkotovali poslednji popis na KiM, iz različitih razloga nisu popisana čitava srpska sela ili naselja, odnosno Srbi iz pojedinih enklava.

Grupa srpskih nevladinih organizacija je ranije navela da postoji na hiljade kosovskih Srba koji ne mogu da dobiju kosovska dokumenta jer se "civilna registracija kosovskih Srba, ali i drugih pripadnika nevećinskih zajednica, opstruiše duži niz godina".

Inače, po nekim nezvaničnim tumačenjima, od 15. januara, ako ne bude odlaganja novih kaznenih mera, policija će oduzimati vozila koja se voze uz ovlašćenja, vozačima će slediti kazna od 200 evra, a moraće da plate i ležarinu za svaki dan za svako oduzeto vozilo. Oduzeto vozilo, prema ovim tumačenjima moći će da preuzme samo vlasnik, odnosno lice koje je dalo ovlašćenje za upravljanje vozilom.