
Pravci militarizacije Prištine: Ugrožavanje Srba na KiM i destabilizacija regiona
Intenzivno naoružavanje Prištine jasno pokazuje ofanzivne namere Prištine i predstavlja opasnost za srpski narod na Kosovu i Metohiji, ali i dodatni faktor destabilizacije regiona, ocenio je novinar i narodni poslanik Milovan Drecun.
"Pored svih problema kojima je Balkan opterećen, sada se stvara klasična vojna formacija koja nije bezazlena, a intenzivno naoružavanje remeti i tako krhki balans snaga u regionu", ukazuje Drecun, dodavši da to remeti subregionalne sporazume o kontroli naoružanja.

On je naglasio da se radi o nečemu što je potpuno suprotno izjavama vodećih zapadnih država koje tvrde da žele stabilnost u regionu, i istakao da je ova formacija pre svega razlog za zabrinutost srpskog naroda na KiM, jer ugrožava njegovu bezbednost i opstanak.
Drecun podseća da se karakter ove formacije može sagledati i kroz njenu prethodnicu, takozvani Kosovski zaštitni korpus, koji je čak i od tadašnjeg šefa UNMIK-a bio ocenjen kao teroristička organizacija.
Prema njegovim rečima, reč je o jasno izraženim ofanzivnim namerama Prištine, čiji je krajnji cilj instaliranje novoformiranih vojnih snaga na severu Kosova i Metohije.
"Cilj je da se tamo stalno stacioniraju i da izađu na administrativnu liniju, kako bi mogle da imaju uticaj i sa kosovske, ali i sa strane centralne Srbije", kaže Drecun.
On dodaje da posebno zabrinjava mogućnost da bi ta formacija, ukoliko bi izašla na samu administrativnu liniju, ofanzivnim aktivnostima mogla da izaziva incidente i destabilizaciju juga centralne Srbije, pre svega u Preševu, Bujanovcu i Raško-polimskoj oblasti.
Drecun podseća i na razgovore koje je vodio u komandi NATO-a u Šapeu, gde mu je, kako navodi, ukazano da postoje razmišljanja da se pripadnicima KBS-a omogući da zajedno sa Kforom patroliraju duž administrativne linije.
Pravci militarizacije KiM
Navodi da se u procesu militarizacije Kosova i Metohije mogu uočiti nekoliko paralelnih pravaca.
"Prvi i najvažniji je stvaranje, opremanje, naoružavanje i obučavanje KBS-a, koji je sada ušao u treću fazu transformacije u tzv. vojsku Kosova, koja treba da se završi do 2028. godine, a sve po NATO standardima", ističe Drecun.
On dodaje da se istovremeno svake godine povećava budžet za vojne potrebe, podsetivši da je i Aljbin Kurti nedavno izjavio da je za četiri godine izdvojeno oko 430 milion evra, što je, kako ocenjuje, značajna cifra.
Ističe da je jedan od pravaca militarizacije i sklapanje bilateralnih bezbednosnih aranžmana sa vodećim zapadnim državama, kao što su SAD i Velika Britanija, dodavši da se govori i o strateškom partnerstvu sa Velikom Britanijom, koje će prvenstveno biti usmereno na vojnu saradnju .
"Među tim sporazumima nalaze se i oni o razmeni poverljivih obaveštajnih informacija", naglašava gost RT Balkan.
On ukazuje da Priština takođe razvija vojnu saradnju sa Hrvatskom i Albanijom, a kao pravac njihovog delovanja navodi i učešće KBS na multilateralnim vojnim vežbama sa pojedinim NATO članicama, kao i u američkim vežbama poput "Branioca Evrope".
Drecun ističe i da Prištine pokušava da stvori sopstvenu vojnu industriju.
"Najavljena je fabrika dronova u Gnjilanu, koju će realizovati turska kompanija, kao i fabrika municije koja treba da ih snabdeva i omogući samostalno snabdevanje municijom", kaže Drecun.
On je naglasio da na potpunu militarizaciju Kosova i Metohije ukazuje i plan Prištine o uvođenju obaveznog služenja vojnog roka, kao i usvojena uredba takozvane vlade Kosova o jačanju patriotske svesti i očuvanju sećanja na terorističku OVK, prema kojoj, svako ko želi obuku u rukovanju oružjem ne mora da bude pripadnik KBS-a niti da služi vojni rok, već može da je dobije, čime se planira osposobljavanje oko 50.000 osoba za rukovanje oružjem.
"Jedima meta te vojske može da bude srpski narod i država Srbija", zaključuje Drecun.
Plan kojim rukovodi SAD se privodi kraju
Govoreći o tome da li je u potpunosti ostvaren plan za formiranje takozvane vojske Kosova, koji je general Entoni Velč predstavio još 2006. godine u Vašingtonskom institutu, Drecun kaže da je taj plan u završnoj fazi koja treba da bude okončana 2028. godine, ali ne isključuje ni mogućnost da do toga dođe i ranije.
"Kada se uzme u obzir intenzitet naoružavanja i intenzitet obuke pripadnika prištinskih snaga u inostranstvu, vidi se da se proces privodi kraju i da je izuzetno ozbiljan", naglašava Drecun.
On posebno ističe da u naoružavanju i obuci te vojske učestvuju države kao što su SAD, Velika Britanija, Nemačka i Turska, kao i da je sve usmereno ka interoperabilnosti – mogućnosti za zajedničko delovanje te formacije sa ostalim NATO snagama.
"Sve se razvija u pravcu koji je planiran i kojim rukovodi pre svega Amerika", kaže Drecun, podsećajući da je i sam Aljbin Kurti izjavio da je obuka pripadnika takozvanih KBS u inostranstvu učetvorostručena.
Na pitanje kolika opasnost preti od dronova-kamikaza, imajući u vidu da Kurti u okviru policije formira jedinice koje koriste takve dronove, kao i zašto o tome ćute Kfor i NATO, gost RT Balkan kaže da je poznato da se u okviru kosovske policijske službe od samog početka stvaraju paravojne formacije, organizovane na klasičan vojni način.
Drecun je ocenio da se Beograd opredelio da pitanje "Kosova" rešava apsolutno mirnim i političkim putem, ali da će Srbija reagovati ukoliko Priština pokuša da dovrši masovno etničko čišćenje Srba na Kosovu i Metohiji, a Kfor ne bude u mogućnosti ili ne bude želeo da zaštiti srpski narod.
"Država Srbija neće ostaviti Srbe na milost i nemilost," zaključuje Drecun.



