Srbija i Balkan

Protest zaposlenih u "Apotekama Beograd": Razgovarali s ministrom, izneo svoj predlog rešenja

Sa ministrom su razgovarali predsednici sindikata "Opstanak Apoteka Beograd". Izneli su mu predloge za spas "Apoteke Beograd" bez koncesije, a on je imao i svoje viđenje kako državne apoteke u Beogradu mogu da se sačuvaju
Protest zaposlenih u "Apotekama Beograd": Razgovarali s ministrom, izneo svoj predlog rešenja© L.L./ATAImages

Zaposleni u ustanovi "Apotekama Beograd" održali su protest ispred Ministarstva zdravlja sa zahtevom da se ukine postupak koncesije i isplate sve zaostale plate. Oni su na kratko blokirali Nemanjinu ulicu, u smeru ka Slaviji i poručili da borba za apoteke neće stati.

Predstavnike zaposlenih primio je na razgovor ministar zdravlja Zlatibor Lončar.

Sa ministrom su razgovarali predsednici sindikata "Opstanak Apoteka Beograd". Izneli su mu predloge za spas "Apoteke Beograd" bez koncesije, a on je imao i svoje viđenje kako državne apoteke u Beogradu mogu da se sačuvaju.

"Saslušali smo predlog ministra i smatramo da je on najbolji. Njegov predlog je da se očuva magistralna i galenska proizvodnja i da se mi fokusiramo na to, a da nam država obezbedi materijal. Dogovorili smo se da u sredu predamo predračun, šta i koliko nam je potrebno za proizvodnju. Obećao je da će to izneti na sednici Vlade Srbije u četvrtak da nam se odobri", priča Jelena Šikuljak iz sindikata "Opstanak Apoteka Beograd".

Ministar je predložio nakon toga da se sastanu sa dobavljačima, da se ispregovara neka vrsta komisione prodaje, da im dobavljači daju robu na određeni period, a da će država biti garant za to.

"Raduje nas ovaj predlog. Na taj način možemo da sačuvamo svih pedesetak apoteka koje su ostale u mreži. Stali bi na noge, vratili dugove i nastavili dalje sami da se finansiramo. Već smo se dogovorili sa tehnolozima da se napravi predračun, da se uradi revizija", navela je ona za RT Balkan.

A šta znači galenska i magistralna proizvodnja? Galenska proizvodnja su svi oni proizvodi koje prave laboratorije "Apoteke Beoagrad" - dijazepam mikroklizme, čajevi, sirupi... Magistralna proizvodnja je ono kada lekar pacijentu napiše šta da mu se napravi u apoteci. To najčešće rade dermatolozi. 

"To zaista i jeste naša esenca, srž i suština svega što radimo. To ima najveći značaj za naše pacijente. Ideja je da svaka apoteka može da radi magistralu i da mogu da rade normalno", navela je ona.

U prethodnom periodu galenske i magistralne preparate radili su sporadično, ne u punom kapacitetu, jer nemaju supstance koje ulaze u sastav preparata, a ni ambalažu.

"Pre dva meseca u Beogradu je bila pojačana šuga. Nismo mogli da postignemo da napravimo preparate, jer nemamo dovoljno 'permetrina', podloge koja je neophodna. U privatnim apotekama to je bilo deset puta skuplje nego kod nas. Evo sada ne možemo da pravimo hidrociklin, jer nemamo 'oksitetraciklin' hemikaliju. Ona je skupa, a i nemamo ambalažu", priča Šijački.

Zaposlenima u "Apoteci Beograd trenutno se duguje devet plata, a račun ustanove je u blokadi zbog 300 miliona dinara. 

Kriza u "Apoteci Beograd" počela je 2024. godine. I dok su državne apoteke dovedene na ivicu propasti jačaju apotekarski lanci stranih kompanija. Najveći na tržištu su nemački "Benu" koji trenutno ima oko 450 apoteka u Srbiji, ali i "Dr Maks" čije je sedište u Pragu u Češkoj, koji ima 400 apoteka. 

Nemačka kompanija "Benu" je ćerka firma "Feniksa", najveće veleprodaje lekova u Srbiji, koja pokriva oko 40 odsto domaćeg tržišta. "Feniks" je i jedna od najvećih veleprodaja lekova u Evropi.

Odbornici Skupštine grada Beograda, na sednici održanoj krajem prošle godine, prihvatili su predlog da Apoteka Beograd uđe u postupak koncesije i da se tako reši kriza. Zaposleni se protiv toga jer, kako kažu, strani lanci se vode samo profitom, a ne potrebama pacijenata. To se najbolje videlo u kovidu, kada su privatne apoteke kalkulisale da li će da rade ili ne, dok su državne radile bez prestanka. U privatnim su bile višestruko veće cene maski, alkohola, dok su ih državne apoteke prodavale bez uračunatih marži.

Do ruba propasti prvo su dovedene državne apoteke u unutrašnjosti, a onda su krenuli problemi i u većim gradovima. Koncesije su i njima ponuđene kao rešenje.

Pre šest godina (2019) nemačka kompanija "Benu" dobila je koncesiju za Apoteku "Novi Sad". Time je Apoteka "Novi Sad" zvanično ušla u javno-privatno partnerstvo sa kompanijom "Benu" na period od 15 godina. Zadržane su apoteke na 28 lokacija u gradu. Na potpisivanju ugovora (28. juna 2019) generalni direktor Apoteke "Benu Srbija" Dejan Aleksov rekao je da je to prvi koncesioni ugovor koji je ta kompanija potpisala sa jednom državnom apotekom u Srbiji, ali da se nada da će i drugi gradovi slediti taj primer.

image
Live