Srbija i Balkan

Tišina suda u Prištini: Rašićev izbor kao presedan

Izbor potpredsednika skupštine bez podrške srpskih poslanika otvara pitanje zakonitosti celog procesa i legitimiteta novog saziva
Tišina suda u Prištini: Rašićev izbor kao presedanGetty © Anadolu / Contributor

Izbor Nenada Rašića za potpredsednika skupštine u Prištini, mimo volje većine srpskih poslanika i uz otvoreno kršenje skupštinskih pravila, otvorio je novu ustavnopravnu krizu na Kosovu i Metohiji, dok se Ustavni sud već mesecima ne izjašnjava o žalbi Srpske liste. U trenutku kada se formira novi saziv skupštine, ćutanje suda preti da pretvori spornu odluku u presedan, a čitav proces konstituisanja institucija u pravni haos sa dalekosežnim posledicama.

Kako podseća "Kosovo onlajn", lider Stranke za slobodu pravdu i opstanak izabran je za potpredsednika skupštine nakon što niko od poslanika Srpske liste, koja je imala devet predstavnika, nije dobio dovoljan broj glasova. Rašića nisu predložili srpski poslanici i to Srpska lista smatra protivno propisima, zbog čega je podnela žalbu Ustavnom sudu 16. oktobra.

Prema Poslovniku o radu Skupštine, kandidata za zamenika predsednika Skupštine iz srpske zajednice predlaže većina poslanika srpske zajednice, što bi značilo da on mora da ima podršku barem šest srpskih poslanika. Poslovnik, takođe, predviđa da u slučaju ako kandidat nije predložen, predlog kandidata bude određen žrebom, u prisustvu poslanika odgovarajućih zajednica.

Pojedini pravnici na Kosovu i Metohiji smatraju da je važno da Ustavni sud razreši nedoumice u ovom slučaju što pre, odnosno pre početka procedura za konstituisanje nove Skupštine, kako bi se izbegle eventualne nejasnoće i moguća blokada njenog formiranja.

Politikolog Ognjen Gogić kaže za "Kosovo onlajn" da donošenje odluke Ustavnog suda traje nerazumno dugo.

"Presude nema više od tri meseca. Ustavni sud se prošle godine čak tri puta izjasnio u vezi sa krizom sa konstituisanjem parlamenta i sva ta pitanja su bila i komplikovanija za razmatranje, pa mu je trebalo manje vremena da na njih odgovori", ukazuje on.

Mišljenja je da bi u interesu efikasnosti konstituisanja novih institucija na Kosovu i Metohiji, kao i njihove legalnosti, bilo potrebno da se Ustavni sud što pre oglasi povodom žalbe Srpske liste. Time što su održani izbori i što se konstituiše nova skupština, kako kaže, nije nestala potreba i obaveza Ustavnog suda da odgovori na tu žalbu.

Sud, prema rečima Gogića, u presudi po ovom pitanju, u suštini treba da se nadoveže na svoje prethodno razmatranje, jer se već bavio temom izbora potpredsednika iz srpske zajednice kada je odgovorio na prvu žalbu Srpske liste tokom formiranja prošlog saziva parlamenta.

"Utoliko je još čudnije da mu treba toliko vremena, a da se pritom ni na koji način nije oglasio da kaže kada bi mogla da se očekuje presuda, a nije uveo ni privremenu meru", kaže Gogić.

U teoriji, ističe, sud može da prihvati žalbu Srpske liste, iako prethodni saziv skupštine nikada nije ni bio konstituisan, niti je mogao da bude raspušten.

"Sud bi mogao da kaže da su i ovi izbori koji su održani zapravo bili neregularni, da nisu mogli da se održe, da je to sve ništavo. To bi onda tek bila neverovatna ustavnopravna kriza u kojoj bi se Kosovo našlo, tako da je potpuno neshvatljivo da Ustavni sud nije imao obzir o kontekstu u kom se sve to odvija", ocenjuje on.

A šta bi bilo ako bi konstituisanje novog saziva parlamenta posle izbora održanih 28. decembra počelo bez odluke Ustavnog suda?

Gogić veruje da bi Rašić ponovo bio izabran za potpredsednika skupštine, jer je to ovog puta jednostavnije pošto Aljbin Kurti može da formira većinu i bez dogovora sa drugim albanskim partijama.

"Onda će verovatno da se ponovi situacija da Srpska lista ponovo uloži žalbu", kaže on.

image
Live