Naša je obaveza da postepeno podižemo nivo usaglašenosti sve do dana kada postanemo punopravna država članica EU kada je reč o usklađivanju sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU. Mi se držimo toga i u prethodnih godinu dana smo podigli tu stopu za petnaestak procentnih poena, uprkos tome što nismo pristupili nijednom paketu sankcija protiv Ruske Federacije, izjavio je ministar za evropske integracije Nemanja Starović.
On je na pitanje da je put ka Evropskoj uniji uslovljen odricanjem od sopstvene spoljne politike, ali i od Kosova i Metohije, rekao da su "crvene linije Srbije sasvim jasne i da tu nikakvih promena ne može i neće biti", sve dok, kako je dodao, "politika koju usmerava i simbolizuje predsednik Aleksandar Vučić ima većinsku podršku naroda".
On smatra da za trenutno stanje na relaciji Srbija–EU preovlađujuća odgovornost nije na zvaničnom Beogradu.
"Odnosi Srbije i EU su regulisani Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, kao i našim pregovaračkim okvirom u procesu pristupanja. U tom smislu, postoji zdrav radni i partnerski odnos sa mnogobrojnim ljudima iz EU administracije. Što se poslanika EP tiče, njih je ukupno 720 i većina se ne bavi Srbijom. Što se uslovljavanja tiče, mislim da su već svima jasne one crvene linije koje Srbija ne može da pređe, a koje omeđavaju našu borbu za odbranu teritorijalnog integriteta, na principima vojne neutralnosti i političke nezavisnosti", istakao je Starović za "Večernje novosti".
Na pitanje koliko je politika "balansiranja između EU, Rusije i Kine realno održiva", Starović navodi da "misli da je spoljna politika koju Srbija vodi u poslednjih više od 10 godina dobro promišljena, zasnovana na čvrstim principima i samim tim predvidiva, kao i da je prošla test vremena donoseći opipljive rezultate".
"Nemam nikakve sumnje u to da mnogi u pojedinim državama članicama očekuju promenu magistralnog pravca srpske spoljne politike, ali uopšte nisam siguran da bi čak i tako nešto otvorilo put ka ubrzanom članstvu u EU. Pogledajmo samo primer Severne Makedonije, kojoj ni pristupanje NATO, te promena ustavnog imena države i udovoljavanje brojnim drugim zahtevima nisu pomogli da otkoči put ka članstvu u EU", rekao je Starović.
Upitan da li Srbija ima jasan "plan B" i šta je alternativa članstvu u EU, ako evropske integracije ostanu blokirane još pet ili deset godina, Starović kaže da EU predstavlja prirodni okvir za dalji razvoj Srbije.
"To je realnost koja proističe iz naše istorije, geografskog položaja, povezanosti privrednih struktura i potrebe da našem narodu obezbedimo da 21. vek bude konačno vek mira. Takođe, moramo razumeti i to da ne bismo bili u mogućnosti da postignemo značajne rezultate na planu privrednog razvoja, izgradnje infrastrukture i podizanja životnog standarda građana u poslednjoj deceniji, da nismo za sve to vreme bili na putu ka članstvu u EU. Ne verujem stoga da postoji kredibilna alternativa nastavku integracije Srbije u EU. Uz puno razumevanje za sva razočaranja, pa i ogorčenost koje mnogi ljudi s pravom osećaju zbog licemerja i dvostrukih standarda kojima smo često izloženi, mislim da donosioci političkih odluka nemaju prava na emotivni pristup i moraju se voditi odgovorno prema budućnosti države i naroda", zaključio je Starović.