Saga o Regulatornom telu za elektronske medije (REM) se nastavlja. Posle izbora krnjeg Saveta REM-a i ostavke četiri člana, postupak za izbor novih je obustavljen. Konkurs je propao jer se na javni poziv, koji je krajem prošle godine raspisao parlament, nije javio niko.
Skupštinski odbor za kulturu i medije dobio je brojne primedbe da je konkurs raspisan u nepovoljnom trenutku, jer je javni poziv objavljen 3. januara u subotu, a od 15 dana, koliko je trajao, čak sedam dana su bila neradna. Zbog toga je prikupljanje dokumentacije i učešće u postupku bilo otežano. Iako Odbor tvrdi da je sve bilo sprovedeno u skladu sa zakonom, u odluci se naglašava da je za izbor novih članova, pored zakonitosti, neophodan i što širi legitimitet, odnosno učešće većeg broja organizacija. Zato se zaključuje da je u državnom i društvenom interesu da se postupak poništi i raspiše nov konkurs pod optimalnijim uslovima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je predsednicu Narodne skupštine Anu Brnabić da se ponovo otvori dijalog sa nevladinim sektorom i da se u proces uključe svi zainteresovani.
Pritisci, a ne zakon, doveli do blokade
Ministar informisanja Boris Bratina ocenio je za RT Balkan da je do zastoja došlo zbog povlačenja kandidata, a potom i ostavke članova Saveta REM-a, što je onemogućilo početak rada ovog tela.
"Članovi Saveta REM-a se biraju na dve, četiri i šest godina kako bi telo što manje bilo izloženo političkim ili drugim pritiscima. Ali ono je već opterećeno – pre svega pritiscima nevladinih organizacija i stranaca, koji su zahtevali da imaju većinu", rekao je Bratina.
On se osvrnuo i na tvrdnje da tokom postupka nije poštovana zakonska procedura.
"Prema Zakonu o elektronskim medijima predstavnici nacionalnih manjina imaju pravo da daju jednog člana u sastav Saveta REM-a i oni su to i uradili. Međutim, dve nacionalne zajednice su smatrale da, zato što su najbrojnije, njihov predstavnik mora da bude u tom telu. Međutim, Savet nacionalnih manjina je izglasao svog predstavnika, što je bilo potpuno zakonito, ali je postalo problema za one koju su shvatili da neće imati većinu u tom telu. Nakon toga su (Rodoljub) Šabić i ostali povukli svoje kandidature i podneli ostavke", naveo je ministar.
REM nužan, ali je proces izbora izložen opstrukcijama
Na pitanje zašto je član iz reda nacionalnih manjina kamen spoticanja, Bratina odgovara:
"Zato što je REM telo koje ima određene nadležnosti. Šta god ja mislio o regulatornim telima, bez REM-a nema nadzora nad elektronskim medijima, nema zaštite dece, manjina. REM ima zakonska osnova da deluje, ali je proces izbora za Savet je očigledno podložan mnogim opstrukcijama."
Dodaje da su posledica toga ozbiljne.
"Mi sada nemamo telo koje može da izriče mere. Postoji čitav niz ekscesa u programima, ali nema ko da kažnjava. Mi sada nemamo telo koje bi se time bavilo", kazao je Bratina i dodao da smatra da ne bi trebalo ići na dodatan izbor, već da se čitav postupak kompletno ponovi.
NVO žele većinu i politički uticaj
Osvrćući se na tvrdnje da su kandidate predlagali neovlašćeni predlagači, Bratina kategorički odbacuje:
"Nijedan predlagač ne može da uzurpira pravo na predlaganje kandidata i traži 'proevropske kvote' i 'ideološku kontrolu'. Suština je da druga strana želi da upravlja REM-om."
Na pitanje kakvu ulogu u izboru Saveta REM-a imaju NVO, Bratina kaže da prema zakonu one mogu da predlažu kandidate, diskutuju, ali ne i da inokosno donose odluke.
"A one se tim poslom bave dugo. Tako je bilo i sa prethodim sastavima Saveta REM-a, pa i sada. One su tu da promene većinu i da vrše pritisak. One su organizacije za pritisak. Smatram da treba doneti zakon o NVO koji će napokon regulisati njihov rad. One se pozivaju na prava, a onda ih krše, prekoračuju liniju, utiču, zovu razne evropske predstavnike koji će vršiti pritisak na vlast. To je neka vrsta pritiska odozgo, umesto da budu izraz pojedinačnih narodnih ideja, postaju element vlasti koji ne dodiruje narod", ističe Bratina.
Na insistiranje Brisela da u Savetu REM-u budu prisutne NVO, odnosno predstavnici civilnog društva, ministar informisanja odgovara:
"A šta su ovi drugi članovi? Da li su oni militarni članovi? Zar članovi nacionalnih manjina nisu civilno društvo? To je prisvojeno kao polje delovanja NVO, kao da su one jedine zadužene za civilno društvo. Pa, država rukovodi svojim civilnim društvom, a NVO su zgodne u obliku savetodavne uloge. Ne uloge da vrši pritisak."
REM se ne reformiše tako što ga nemate
Govoreći o stanju u medijima, ministar upozorava da ne možemo da govorimo o reforma REM-a, kada ne možemo ni njegov Savet za izaberemo.
"Ako se prihvatimo, a jesmo, da imamo regulatorno telo onda ono mora da radi. U poslednjih godinu i po dana, a i ranije, ekstremno su se pojačali stavovi na određenim programima. Kažnjavanje od strane Saveta REM-a nije proizvelo nikakve posledice. Imamo i strateški tešku situaciju, oni koje bi najviše trebalo kažnjavati se ne nalaze u polju našeg zakona, ali se zato nalaze na našem digitalnom nebu. I neprekidno sprovode svoju propagandnu aktivnost i vi im ne možete ništa. Tome nije kriv REM, već zakonska regulativa koju treba menjati", naglašava Bratina.
Na pitanje kome odgovara da nema REM-a, nema dileme:
"Onome ko će da kritikuje Srbiju što nema REM-a. To je paradoksalno – sprečite da se REM izabere, onda zbog toga kritikujete državu. To će biti samo dodatan argument onima iz Evropske unije koji budu dolazili na pregovore. Ova vlast nije bila dužna da ponovo raspisuje konkurs za REM, moglo je da bude 9:0. Političi oponenti bi mogli malo da pokažu da su oponenti, a ne neprijatelji."