Samo dva dana pošto je Miraš Dedeić, samozvani "arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski" uputio pismo vaseljenskom patrijarhu Vartolomeju, i drugi samozvani, nekanonski "arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski", vođa druge struje unutar tzv. Crnogorske pravoslavne crkve, Boris Bojović, požurio je uspostavi kontakt za Vaseljenskom patrijaršijom i da o tome obavesti crnogorsku javnost.
Veoma interesantno, oba, hitna kontakta rascepljenih krila tzv. CPC dolaze samo koji dan pošto je Spoljna obaveštajna služba Rusije saopštila da se se patrijarh Vartolomej sprema da prizna kanonski nepriznatu Crnogorsku pravoslavnu crkvu.
Najpre je na Krstovdan Miraš Dedeić uputio pismo Vartolomeju u kome, uz niz komplimenata vaseljenskom patrijarhu, poručuje da je "i pred Bogom i pred Crkvom spreman da preispita sve svoje postupke".
"Vi dobro znate da su mi, u trenutku donošenja odluke o mom isključenju iz okrilja Vaseljenske patrijaršije, stavljene na teret dvije optužbe: prvo, da sam pristupio 'sekti Antonija Abramovića' bez kanonskog otpusta, i drugo, da sam narušio kanonsko jedinstvo Srpske pravoslavne crkve. Ovđe želim da to jasno, nedvosmisleno i istorijski tačno kažem: kao klirik Vaseljenske patrijaršije, moje sveštenosluženje i moj kanonski put nijesu se odvijali unutar jurisdikcije Srpske pravoslavne crkve, te je samim tim i optužba o „narušavanju njenog jedinstva” kanonski, istorijski i pravno neutemeljena", naveo je Miraš u pismu Vartolomeju podvlačeći da na ovaj način otvara "jedno duboko lično, ali i crkveno pitanje, koje decenijama opterećuje mogućnost pravednog rješenja crkvenog statusa u Crnoj Gori."
Osim ovog, Miraš u pismu Vartolomeju navodi kako "medijski spinovi koji se sada pokušavaju voditi i preko pitanja Crnogorske pravoslavne crkve" imaju za cilj da "vaseljenskog patrijarha oslabe u istorijskoj odluci o priznanju autokefalnosti Ukrajinske crkve", ali i u njegovom "doslednom zalaganju za kanonski poredak u balkanskim, baltičkim i drugim zemljama".
"Obraćamo Vam se u vremenu u kojem se, nažalost, ponovo svjedoči pokušajima da se Vaše ime, Vaš autoritet i Vaše dostojanstvo diskredituju kroz sinhronizovane i perfidne kampanje, iza kojih, po svemu sudeći, stoje strukture ruskih bezbjednosnih i crkveno-političkih interesa", naveo je Miraš u pismu Vartolomeju.
Danas, dva dana posle pomenutog pisma, jedan od podgoričkih portala pod naslovom "Boris i arhiepiskop iz Vaseljenske patrijaršije" objavljuje fotografiju i vest da se tokom zvanične posete Rimu i Vatikanu, protekla dva dana, poglavar tzv. Crnogorske pravoslavne crkve, "arhiepiskop cetinjski i mitropolit crnogorski Boris", između ostalog, susreo i sa "arhiepiskopom helsinškim i cijele Finske Ilijom (Elia)", koji je poglavar Finske pravoslavne crkve koja je autonomna jurisdikcija Vaseljenske Majke-Crkve.
"U svečanoj liturgijskoj ceremoniji povodom 148 godina od osnivanja Nacionalnog Instituta počasnih straža kraljevskih salmi Panteona mitropolit Boris se, zajedno sa delegacijom 'Crnogorske pravoslavne crkve', susreo sa ekumenskom delegacijom iz Finske, u čijem su sastavu bili: Tapio Luoma, nadbiskup Turkua i cijele finske Evangelističke luteranske crkve, te Ilija Valgren, arhiepiskop helsinški i cijele Finske, poglavar Finske pravoslavna crkve, koja djeluje pod jurisdikcijom Vaseljenska patrijaršija", navodi se u saopštenju, koje prenosi ovaj crnogorski portal.
Dodaje se da "poseta Rimu i Vatikanu potvrđuje opredeljenost 'Crnogorske pravoslavne crkve' za međunarodni dijalog, saradnju i aktivno prisustvo u savremenim evropskim crkvenim tokovima".
Pomenuti podgorički portal informaciju o pismu Dedeića objavio je pod naslovom "Umirovljeni mitropolit piše Vartolomeju..."
"Mihailo, bivši poglavar 'Crnogorske pravoslavne crkve', koji je odlukom crkveno-narodnog Opštecrnogorskog zbora umirovljen 2023. godine, između ostaloga i zbog kontakta sa organom GRU-a, vojno-obavještajne službe Ruske Federacije, a koji se uz podmuklu podršku Spajićeve vlade (Ministarstva pravde), tj. proksija Crkve Srbije, i dalje predstavlja u javnosti kao crkveni poglavar uprkos izvršnim sudskim presudama, etc. – oglasio se pismom. Sa decenijama zakašnjenja, Mihailo, tek sada, nastoji da riješi svoje lične sporove sa Vaseljenskom patrijaršijom, čiji je klirik do sredine 1990-ih bio. Zašto taj teret privatnih problema sa vaseljenskom jerarhijom nije na vrijeme riješavao? Već je napravio i sada opet pokušava da napravi teške štete na putu obnove 'autokefalne crkve Crne Gore'", stoji u propratnom tekstu pomenutog portala o pismu Dedeića Vartolomeju.
Inače, Finska pravoslavna crkva i Ruska pravoslavna crkva odnosno Moskovska patrijaršija nisu u kanonskom jedinstvu, nema kanonskog opštenja, a Moskovska patrijaršija ne priznaje kanonsku jurisdikciju Finske pravoslavne crkve pod Vaseljenskom patrijaršijom.
Finska pravoslavna crkva do 1917. godine bila je deo RPC, a posle finske nezavisnosti i građanskog rata ta crkve se odvojila od Moskve i prešla pod jurisdikciju Carigrada što je iz Moskve osporeno i taj spor do dan danas nije prevaziđen. Vaseljenska patrijaršija je sredinom 1923. izdala tomos o kanonskoj autonomiji Finske pravoslavne crkve.
Naročito poslednjih godina, finska crkva je jasno pozicionirana uz Vaseljensku patrijaršiju u sporovima sa Moskvom.
Takođe, sabor Finske pravoslavne crkve 2024. godine izabrao je episkopa Iliju za svog novog poglavara, odnosno arhiepiskopa. Taj izbor potvrdio je Sveti sinod Vaseljenske patrijaršije kojim rukovodi patrijarh Vartoloej.
Raskol u tzv. Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi finalizovan je 3. septembra 2023. na Cetinju, kada je na "opštecrnogorskom zboru" umesto Miraša Dedeića na tron "arhiepiskopa cetinjskog i mitropolita crnogorskog" izabran vladika Boris Bojović, dok je Dedeić poslat u mirovinu. Na istom skupu, osnivač CPC Anotnije Abramović je kanonizovan. Miraš Dedić skup na Cetinju nazvao je "propalim političkim mitingom", i poručio da je to okupljanje pravno ništavno i da ne "proizvodi nikakve posledice". Ubrzo, Dedić je zabranio Bojoviću da činodejstvuje, a proteklih nekoliko godina obeležili su brojni, čak i fizički sukobi pristalice dve rascepljene frakcije tzv. CPC.