Izlišno je zaista, a zašto ne reći i suludo očekivati da Aljbin Kurti ispoštuje neko od prava Srba koja ovoj zajednici na Kosovu i Metohiji sleduju i po međunarodnim standardima, da osnuje Zajednicu srpskih opština ili ispoštuje neki drugi od Briselskih dogovora, kada ne poštuje ni zakone sopstvene, lažne države.
Za koji dan biće ravno godinu od 9. februara 2025. kada su održani redovni izbori za skupštinu tzv. Kosova. Od tada do danas "Kosovo" je, ako se izuzme par meseci tokom jeseni prošle godine bez skupštine, bez vlade u redovnom mandatu a sam Kurti i njegovi doglavnici za to vreme bezbroj puta su prekršili zakone koje su sami izglasali i doneli.
Samo podsećanja radi, za poslednjih godinu dana održano je čak 57 propalih sednica u pokušaju da se konstituiše skupština lažne države što je nezabeleženo u evropskoj praksi. Ispostavilo se da se Kurti za to vreme izigravao sa sopstvenim zakonima, sopstvenim narodom i svojim poslanicima kako bi izbore nekako prevukao do poslednjeg vikenda 2025. godine kada na "Kosovo" stiže njegov glavni izborni adut – dijaspora.
I bio je u pravu. Njegov izborni rezultat sa 42 posto koliko je imao u februaru naduvan je, glasovima dijaspore na 51 posto. To što je u međuvremenu demokratski proces na tzv. Kosovu, a Kosovo je po oceni Brisela "dragulj evropske demokratije" doveden do sprdnje, koga briga.
Od polovine aprila prošle godine Kurti kao premijer vlada u ostavci. Za to vreme, u jednom periodu, on i neki od njegovih poslanika istovremeno su bili i poslanici, dakle deo zakonodavne vlasti ali i ministri u ostavci, dakle, deo izvršne vlasti što je do sada takođe neviđeno u evropskim okvirima.
Njegova vlada za to vreme vladala je u punom kapacitetu, sudska vlast čak je osporila neke od odluka te vlade koje su donete u međuvremenu od strane poslanika – ministara u ostavci, poput one o izgradnji dva mosta na Ibru u Severnoj Mitrovici.
Mostovi su u međuvremenu izgrađeni i otvoreni, bili su, šta više, glavni adut Kurtijeve izborne kampanje, nikome od ministara koji su nezakonite odluke donosili nije falila ni dlaka sa glave a kamoli da je neko završio u zatvoru ili odgovarao.
Pa dalje, lokalni izbori održani u oktobru i početkom novembra bili su pod žestokom sumnjom da su u pojedinim opštinama naveliko radili tzv. bugarski vozovi, da se nisu poklapali kodovi sa biračkih listića sa kodovima biračkih mesta, i to je, u Kurtijevoj državi prošlo bez da se oglasi sudska vlast, da neko dobije krivičnu prijavu, bude pritvoren.
Ustavni sud tzv. Kosova ni posle tri meseca nije još odgovorio na žalbu Srpske liste, odnosno nije rešio dilemu da li je prilikom izbora potpredsednika skupštine iz redova srpskog naroda bilo kršenja zakona. Odluke nema, a već se približava konstituisanje novog saziva, pa nije jasno kakve bi posledice proistekle da se ponovi ono što se dogodilo 10. oktobra prošle godine.
Tada je naime, za potpredsednika Skupštine iz redova srpskog naroda izabran Nenad Rašić, lider Stranke za slobodu, pravdu i opstanak nakon što niko od poslanika Srpske liste, koja je imala devet poslanika, nije dobio dovoljan broj glasova. Rašića tada nisu predložili srpski poslanici pa je SL uložila žalbu Ustavnom sudu lažne države. Inače, prema poslovniku skupštine, kandidata za potpredsednika skupštine iz srpske zajednice predlaže većina poslanika srpske zajednice što bi značilo da on mora da ima podršku barem šest srpskih poslanika. Umesto od strane srpskih, Rašić je tada predložen i izabran glasovima albanskih poslanika.
Zanimljivo, Kurtijeva stranka, Samoopredeljenje, dva puta je tokom jeseni prošle godine dobila mandat predsednice tzv. Kosova Vjose Osmani da sastavi novu vladu, što je svojevrstan nonsens. Prvi mandatar bio je Aljbin Kurti, pa pošto nije dobio dovoljan broj glasova, onda je mandat poveren njegovom zameniku Gljauku Konjufci, koji je takođe ostao bez skupštinske većine, pa su tek onda raspisani vanredni parlamentarni izbori za 28. decembar.
Ispostavilo se kasnije da je i ovaj manevar bio samo deo Kurtijevih napora da izbore prevuče do poslednjeg vikenda decembra i do dolaska dijaspore.
Ovo je, međutim, samo kraći pregled spornih, nezakonitih, protivustavnih odluka Kurtija i njegove vlasti u poslednjih godinu dana. Dok se recimo Kurti poziva na taj isti tamošnji ustav koji svakodnevno krši, kada odbija da formira Zajednicu srpskih opština.
Izbori 28. decembra nisu doneli očekivano razrešenje čak ni posle Kurtijeve ubedljive pobede, ono nije ni na vidiku, već su doneli novu krizu u najavi. Naime posle odluke Centralne izborne komisije da se zbog uočenih nepravilnosti ponovo broje svi glasovi na svim biračkim mestima za poslaničke kandidate, kriza će biti nastavljena bez mogućnosti da se makar prognozira kada bi mogla biti završena.
Proces potpunog ponovnog prebrojavanja glasova trajaće najmanje, ali, najmanje dve nedelje, verovatno i više, a nakon toga počinju da teku rokovi za žalbe, što bi se moglo produžiti na još 13 dana, odnosno dve nedelje.
Prištinska "Koha" danas podseća da, prema Zakonu o opštim izborima, stranke imaju 48 sati da podnesu žalbu Izbornom panelu za žalbe i prigovore u vezi sa sprovođenjem brojanja glasova. Ova institucija, prema zakonu, ima 72 sata da odluči o primljenom prigovoru. Stranka koja se žali ima i drugu mogućnost – da se žali Vrhovnom sudu, koji ima pet dana da odluči o žalbi.
Prema rečima Eugena Cakolija iz organizacije "Demokratija u akciji", "sertifikacija rezultata mogla da se desi sredinom februara, a u najgorem slučaju, krajem meseca ili početkom marta – u zavisnosti od žalbi".
Četvrti mart je, međutim, podseća danas "Koha", rok za izbor predsednika države, a istraživač Kosovskog instituta za pravo, Melos Kolši, nije isključio mogućnost da dođe do nove krize, jer prema ustavu, predsednik zemlje mora biti izabran najkasnije 30 dana pre isteka mandata aktuelnog predsednika.
"Ne postoji ustavni propis šta ako predsednik Republike ne bude izabran u roku od 30 dana pre isteka ovog roka. Nemamo nikakav ustavni ili zakonski propis koji šalje zemlju na izbore, evo imamo još jednu krizu koja možda ako se desi ili ako se nađemo u takvoj situaciji, možda bi Ustavni sud trebalo ponovo da se aktivira kako bi se razjasnilo šta dalje", rekao je Kolši, prenosi "Koha".
Eugen Cakoli čiju izjavu prenosi RSE upozorio je da u trenutnoj situaciji, s kašnjenjima koja se očekuju usled ponovnog prebrojavanja glasova za poslanike i prateći procedura, skupština možda neće moći da se konstituiše do 4. marta, a "kamoli da izabere novu vladu i glasa za novog predsednika".
Politički analitičar Artan Muhadžiri za RSE ocenio je da postoji mogućnost da "Kosovo uđe u pravni haos jer čak ni ustav Kosova ne predviđa takav scenario".
"Ući ćemo u tunel bez ikakvog svetla, jer niko neće imati institucionalnu mogućnost da deblokira situaciju", rekao je Muhadžiri.
Po njegovom mišljenju, sve je sada na "savesti političkih partija" koje mogu uticati na ubrzanje ili odlaganje svih procedura.
Na sve ovo dolaze i trvenja partija oko kandidata za predsednika Kosova i najava da Kurti možda neće podržati Vjosu Osmani za drugi mandat, već će predložiti Bekima Jašarija, rođenog bratanca osnivača i vođe OVK Adema Jašarija, sina Hamze Jašarija koji je poginuo zajedno sa Ademom. Kurti bi tim potezom, procenjuje se, u Prištini stavio u šah mat pozicije sve ostale partije, opoziciju posebno.
Podsetimo, za izbor predsednika tzv. Kosova u parlamentu je potrebno dve trećine glasova što Kurti u ovom trenutku nema.
Dakle, sve je u lažnoj državi relativno, već godinu dana sve je u vanrednom stanju, jedina konstanta jeste da Aljbin Kurti vlada i da će vladavinu nastaviti, kako sada izgleda, u nedogled.