Nakon godine blokade škola i fakulteta, koja je najpre počela kao štrajk uz časove od 30 minuta, da bi se pretvorila u potpunu obustavu nastave, srpska prosveta našla se u novoj vrsti problema – raspravi o mogućnosti skraćenja časova.
Izjava ministra prosvete Dejana Vuka Stankovića da se razmatra skraćenje časova u školi sa 45 na 30 minuta dovela je do reakcije prosvetnih sindikata koji se protive ovoj ideji.
Prema rečima ministra, kod dece postoji fenomen "difuzne pažnje", zbog čega ne mogu da budu koncentrisana 45 minuta.
Kako je rekao, o tome se u ministarstvu "glasno razmišlja".
Predstavnici sindikata imaju potpuno drugačiji stav, smatraju da je reč o "nepromišljenoj, stručno neutemeljenoj i pravno problematičnoj meri".
Premijer Đuro Macut smatra da je reforma obrazovanja neizbežna i da je postojeći sistem preopterećen. Navodi da eventualno skraćivanje časova mora biti zasnovano na stručnoj raspravi i prilagođavanju nastavnih programa.
"Ne možemo da živimo u prvoj polovini 21. veka sa programima iz druge polovine 20. veka. Preobimni su programi. Moramo to da prilagodimo današnjem trenutku. A moramo da procenimo i kakvo je utvrđivanje gradiva. Svi idu na privatne časove. Ako ćemo kraći čas, moramo da imamo konsolidaciju programa. Mora da postoji priprema za to", ocenio je Macut za RTS.
Unija sindikata prosvetnih radnika Srbije saopštila je danas da su zabrinuti zbog najave skraćenja časa, jer smatramo da je reč o nepromišljenoj, stručno neutemeljenoj i pravno problematičnoj meri koja može proizvesti dugoročne negativne posledice po kvalitet obrazovanja.
"Podsećamo da se, u skladu sa Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, nastava mora organizovati u skladu sa utvrđenim nastavnim planovima i programima, uz poštovanje pedagoških standarda i obrazovnih ishoda. Skraćivanje nastavnog časa bez prethodne izmene planova i programa, bez jasno definisanih ciljeva i bez analize posledica, predstavlja direktno narušavanje logike sistema i dovodi u pitanje ostvarivanje propisanih ishoda učenja", navodi se u saopštenju.
Ističu da se suštinski problemi obrazovnog sistema ne mogu rešavati administrativnim skraćivanjem vremena rada sa učenicima, dok nastavni sadržaji ostaju preobimni, a odeljenja preopterećena velikim brojem učenika.
"U takvim uslovima, skraćivanje časa neminovno vodi ka površnom usvajanju znanja, povećanju pritiska na nastavnike i dodatnom urušavanju pedagoškog procesa", navode.
Upozoravaju da se ovakvim merama odgovornost za sistemske propuste prenosi na škole i nastavnike, koji su dužni da u kraćem vremenu ostvare iste nastavne ciljeve, bez ikakvog normativnog ili materijalnog osnova za takvo opterećenje.
"Smatramo da je jedini odgovoran put ka unapređenju nastave sveobuhvatna reforma nastavnih planova i programa, usklađivanje nastavnih sadržaja sa realnim vremenskim okvirima, kao i smanjenje broja učenika u odeljenjima u skladu sa pedagoškim i zdravstvenim standardima. Bez tih preduslova, skraćivanje časova ostaje formalna mera koja ne rešava, već produbljuje postojeće probleme", navode.
Traže od Ministarstva prosvete da otvori dijalog sa reprezentativnim sindikatima i stručnom javnošću.