Svi se na političkoj sceni – od studenata do stranaka, spremaju za izbore, iako se precizan datum još ne zna.
Izborni kalendar, prema najavi predsednika Aleksandra Vučića, predviđa najverovatnije spojene predsedničke i parlamentarne izbore za kraj godine, između "oktobra i decembra". Uz njih će verovatni i lokalni u pojedinim gradovima.
No, kad god budu bili, moraju se poštovati zakonski rokovi i procedure vezane za raspisivanje izbora. Propisi kažu da od raspisivanja izbora za republički i lokalne parlamente, pa do dana za glasanje, ne može proći manje od 45 ni više od 60 dana. U slučaju predsedničkih izbora, najkraći rok za kampanju je 30 dana, a ona najduže može trajati 60 dana.
Držeći se ovih pravila, u slučaju spajanja parlamentarnih izbora, znači da od njihovih raspisivanja do glasanja mora proći najmanje 45 dana. U slučaju da se ide na kampanju koja će trajati ovoliko, grubom računicom i u zavisnosti od toga koja nedelja će biti izabrana za glasanje, dolazi se do toga da, ako izbori budu u oktobru, oni moraju biti raspisani u avgustu ili početkom septembra. Ako budu u novembru, raspisivanje bi bilo u septembru ili početkom oktobra, a ako se bude glasalo u decembru onda se "gong" za početak kampanje može očekivati u oktobru ili početkom novembra. U slučaju da dođe do neke promene i ubrza se raspisivanje izbora u naredna dva meseca, na birališta bi se moglo i u maju.
Izbori za narodne poslanike Narodne skupštine održavaju se svake četiri godine, koliko, prema Ustavu Republike Srbije, traje mandat jednog saziva. Moguć je i vanredni izlazak na birališta i u tom slučaju parlament biva raspušten ukazom predsednika Republike u slučajevima određenim Ustavom.
Predsednik je dužan da raspusti poslanički saziv ukoliko republička skupština ne izabere novu Vladu Srbije, što sada neće biti slučaj, ali i ukoliko raspuštanje, uz obrazloženje, predloži Vlada Srbije, što će najverovatniji biti i scenario koji vodi do vanrednog glasanja. Ukoliko se raspisuju vanredni izbori, predsednik Republike ih raspisuje istovremeno sa raspuštanjem Narodne skupštine.
Trenutni saziv parlamenta konstituisan je 6. februara 2024. godine i, kako sada stvari stoje, jasno je da neće izgurati ceo mandat kao i većina njihovih prethodnika. Poslednji izbori za poslanike održani su u decembru 2023. godine, bili su 14. po redu od početka devedesetih, a čak 10. vanredni.
Prema Zakonu o izboru predsednika Republike, redovni izbori održavaju se na svakih pet godina, ali su mogući i vanredni, koji se sprovode kada je prvi čovek države sprečen da obavlja dužnost ili kada mandat prestane pre isteka vremena na koje je izabran, što se dešava podnošenjem ostavke ili donošenjem odluke Narodne skupštine o njegovom razrešenju.
Izbore za predsednika Republike raspisuje predsednik Narodne skupštine.
Predsednik Vučić položio je zakletvu pred poslanicima 31. maja 2022. godine kada je zvanično počeo drugi mandat. U slučaju redovnih izbora oni moraju biti raspisani 90 dana pre isteka mandata što znači da bi glasanje po redu vožnje trebalo da bude na proleće 2027. godine. U slučaju da se vanredni izbori krajem 2026. godine, skraćenje mandata ne bi bilo veliko. Predsednik bi u slučaju vanrednih izbora podneo ostavku, ali bi svakako ostao u mandatu do izbora novog.
U izbornim kombinatorikama najmanje se pominje Beograd. Skupština glavnog grada konstituisana je 21. juna 2024. godine i redovan mandat joj traje četiri godine.
Dok se spekuliše datumima, kampanja je uveliko počela. Studenti su izneli prva dva načela sa kojima će ići pred birače – lustracija i imovina političara. Skupljaju i potpise građana za raspisivanje izbora, što je ujedno i stvaranje neke vrste baze "sigurnih glasova". Stranke vlasti zbijaju redove, a predsednik je na nedavno održanoj posebnoj sednici Vlade Srbije ukazao na mane određenih ministara i pozvao sve da budu vredniji.
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut izjavio je da ministri i direktori javnih preduzeća moraju da budu operativniji i da budu više na terenu i naveo da jevreme da se razmišlja i o rekonstrukciji vlade, možda već na proleće.
I opozicija pokušava da pronađe pozicije koje bi im donele rezultat.
Istraživanja javnog mnjenja koja se predstavljaju u javnosti su sve ređa. Poslednja su se pojavila na jesen prošle godine. Pojedinačno, SNS je tada bio na oko 48 odsto, hipotetička studentska lista na oko 8 procenata, Socijalistička partija Srbije 6,9, Stranka slobode i pravde 4,3, Narodni pokret Srbije 4,1, "Mi snaga naroda - dr Branimir Nestorović" 4,1, "Kreni-promeni - Savo Manojlović" 3,7 procenata. No, i istraživači javnog mnjenja ističu da istraživanja sada nisu u potpunosti precizna, jer se ne zna ko će biti na studentskoj listi.
Tek kada se otkriju sve karte, ko će sa kojim imenima na izbore i ko će biti kandidati za predsednika, ali i premijera, moći će da se prave pouzdane procene.