Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da izglasavanje pravosudnih zakona u Skupštini Srbije, a kojima se, kako ona tvrdi, ograničava nezavisnost pravosuđa, predstavlja ozbiljan korak unazad na evropskom putu Srbije.
"Glasanje Skupštine Srbije za ograničavanje nezavisnosti pravosuđa je ozbiljan korak unazad na putu Srbije ka Evropskoj uniji. U vreme velikog napretka ka proširenju, kada Crna Gora i Albanija brzo napreduju, Srbija rizikuje da krene suprotnim smerom. To nije ono što želimo", napisala je Marta Kos na Iksu.
Poslanici Skupštine Srbije usvojili su inače danas izmene i dopune pet pravosudnih zakona koje je predložio poslanik Srpske napredne stranke Uglješa Mrdić.
Usvojeni su Zakon o izmenama i dopunama Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, Zakon o izmenama Zakona o Visokom savetu tužilaštva, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu i Predlog zakona o izmeni Zakona o sudijama.
Ove novine donose osnivanje Četvrtog osnovnog suda, utvrđuje se da je Odeljenje za visokotehnološki kriminal deo Višeg tužilaštva u Beogradu, a ne posebno tužilaštvo, predviđa se da se za međunarodnu saradnju mora tražiti odobrenje Ministarstva pravde, da o prigovorima na predmete odlučuju tužioci, a ne komisija, kako je sada, kao i da predsednici određenih sudova mogu biti birani ponovo...
Mrdić je ranije istakao da će usvojenim izmenama zakona pravosuđe biti efikasnije, kao i da je ovo prvi korak ka, kako je rekao, vraćanju otetog pravosuđa državi i narodu, dok je deo opozicije upozoravao da je u pitanju udar na nezavisno sudstvo. Kritike na račun zakona stigle su i od Brisela.
EK: Usvojeni zakoni suprotni ranijim reformama
Evropska komisija ocenila je da izmene pravosudnih zakona u Srbiji podrivaju nezavisnost pravosuđa i autonomiju tužilaštva, upozorivši da predstavljaju ozbiljan korak unazad na putu Srbije ka članstvu u EU i pozvala vlasti da hitno preispitaju usvojene izmene.
"Današnje usvajanje izmena ključnih pravosudnih zakona u Narodnoj skupštini Srbije predstavlja ozbiljan korak unazad na putu Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji. Time se podriva nezavisnost pravosuđa, kao i autonomija i funkcionisanje tužilaštva", naveo je portparol Evropske komisije Gijom Mersije.
On je dodao da su izmene zakona "pripremljene i usvojene u žurnom i netransparentnom postupku, bez javne rasprave".
"Nedavno usvojeni zakoni suprotni su ranijim reformama Srbije i njenim prethodnim obavezama da ojača nezavisnost pravosuđa i autonomiju tužilaštva", istakao je Mersije.
Iz Evropske komisije uputili su poziv vlastima Srbije da ponovo razmotre usvojene izmene.
"Pozivamo na hitno preispitivanje usvojenih izmena kako bi se otklonile naše zabrinutosti. Taj proces mora biti transparentan i inkluzivan, uz konsultacije sa svim relevantnim akterima, uključujući Evropsku komisiju i Venecijansku komisiju", naveli su u Briselu.
Šta smeta EU?
Novim aktima predviđeno je vraćanje instituta upućivanja javnih tužilaca iz nižih u viša javna tužilaštva.
Vrhovnom javnom tužiocu (Zagorka Dolovac) se oduzima diskreciono pravo odlučivanja o upućivanju, tako što će odluku o tome ubuduće donositi Visoki savet tužilaštva. Predviđa se da javni tužilac može iz opravdanih razloga i uz svoju pisanu saglasnost biti privremeno upućen u drugo javno tužilaštvo istog, neposredno višeg ili neposredno nižeg stepena najduže na tri godine, kao i da može biti ponovo upućen u isto javno tužilaštvo. Javni tužilac višeg ili apelacionog javnog tužilaštva može, uz svoju pisanu saglasnost, biti privremeno upućen u javno tužilaštvo posebne nadležnosti na tri godine i može biti ponovo upućen u isto javno tužilaštvo, piše u zakonu.
Vrhovni javni tužilac ostaje i bez diskrecionog ovlašćenja prema kojem odlučuje ko će biti na čelu Posebnog odeljenja za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.
Izmenama Zakona o sudijama vraća se mogućnost da predsednik suda može da bude biran na još jedan mandat od pet godina.
Zakonom o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, predviđa se osnivanje Četvrtog osnovnog suda u Beogradu, koji će preuzeti deo nadležnosti sadašnjeg Trećeg osnovnog suda u Beogradu, koji je sada zatrpan predmetima.
Trećem osnovnom sudu u Beogradu ostaje nadležnost nad teritorijom gradskih opština Surčin i Zemun, dok će Četvrti osnovni sud u Beogradu biti nadležan za teritoriju gradske opštine Novi Beograd.