Miodrag Malić osuđen je na tri godine zatvora, jer je na opozicionom skupu u Banjaluci istakao fotografije prvog predsednika Republike Srpske Radovana Karadžića i nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića, uz tri prsta.
Reč je o prvostepenoj presudi Suda u BiH, koju je izrekla sudija Sena Uzunović. Malić nije pozivao na nasilje, nije pretio niti širio govor mržnje, ali tako nije videla sudija Uzunović.
Advokat odbrane Milan Petković za RT Balkan kaže da je Malić samo istakao fotografije bez umišljaja i cilja da nekog povredi.
"Ovo je drugi slučaj u BiH, koji se tiče ovog krivičnog dela. Prvi je bio predmet Pavlovića iz Bratunca i tada je sud zauzeo stanovište da se ovo delo može izvršiti samo sa direktnim umišljajem. Ovde ni na koji način ne možemo govoriti o postojanju elemenata bića krivičnog dela, jer svojim činjenjem Malić nije imao svest o izvršenju ovog dela. Na drugoj strani nije postojao direktan umišljaj, niti je on želeo da izazove bilo kakvu mržnju i netrpeljivost", naveo je Petković.
Sloboda izražavanja, mišljenja i govora ili krivično delo? U BiH su te granice izbrisane zahvaljujući, kako sagovornici RT Balkan navode, oktoisanom zakonu koji je nametnuo jedan stranac. Reč je o Valentinu Incku bivšem visokom predstavniku koji je 2021. godine Bonskim ovlašćenjima doneo dopune Krivičnog zakona BiH, a kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.
U Boračkoj organizaciji Srpske kažu da o svemu tome odlučuje Sud BiH koji ima duple aršine.
"Taj sud presudio je 2.700 godina za naše borce, a za druge, kada saberemo Hrvate i muslimane (Bošnjake), vidimo da to nije ni blizu onog što je trebalo biti. Taj sud je sudio i predsedniku Republike Srpske, tada aktuelnom, sudi i svakom pojedincu koji uradi nešto što se njima ne sviđa. Na kraju presudi čoveku kaznu od tri godine zatvora, a moramo videti da poneki ratni zločinac, iz reda njihovog naroda, nije dobio toliko", priča Milovan Nagić, predsednik Predsedništva BORS-a
Kada Inckovu apsolutističko volju prema Srbima sprovode sudije kao što je Sena Uzunović, dobija se jasan model "Kadija te tuži, kadija ti sudi".
"Kada ti sudi neko ko je bio tvoj neprijatelj u ratu, ko je bio na protivničkoj strani, ko je bio u protivničkoj vojsci, da ne kažem u neprijateljskoj vojsci, i sada dođe u poziciju da sudi vama zbog toga što ste stavili nečiju sliku na nekom skupu. Ne bih bio sklon verovati da Sena Uzunović ima takvu moć ličnu i institucionalnu da ona može da radi šta hoće i da ona upravlja i kreira tim procesom. Mislim da je taj proces snažno poduprt i instruisan iz kancelarije visokog predstavnika u BiH", kaže Sloboda Župljanin, dekan Fakulteta za bezbednost i zaštitu.
A civilni staž Sene Uzunović se idealno uklopio u onaj ratni, kažu sagovornici RT Balkan. Tokom rata bila je izuzetno bliska sa pripadnicima Islamske zajednice i komandantima muslimanskih brigada. Bila je pripadnik tzv. armije BiH u 45. brdskoj brigadi iz Neretvice, kao pomoćnik komandanta za pravne poslove. Uzunović je, između ostalog, bila sudija koja nije presudila zločin u Konjicu nad Srbima, gde je ubijena profesorska porodica Gavrilović, muž, žena i sinovi - Petar i Pavle. Zato danas sudi Srbima zbog fotografija i na osnovu izmišljenih krivičnih dela.
Sudija Sena Uzunović je izrekla Miloradu Dodiku, dok je bio predsednik Srpske, prvostepenu presudu od jedne godine zatvora i zabrane obavljanja javne funkcije u trajanju od šest godina.
Dodik je nakon presude rekao da Uzunović, koja je vodila proces, nije bila nasumično izabrana, i da njen profesionalni put pokazuje kontinuitet jednog mentaliteta, koji nije izašao iz rata".