Srbija i Balkan

Spajić: Skupština je mesto za priču o srpskom jeziku, ali nema prostora za ucene

Potpuno je razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika, naveo je premijer Crne Gore Milojko Spajić, ali i dodao da je prioritet evropski put
Spajić: Skupština je mesto za priču o srpskom jeziku, ali nema prostora za uceneGetty © Photo by Amal Alhasan/Getty Images for Fortune Media

Mesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku i njeno razmatranje jeste Skupština Crne Gore, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera – ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca, poručio je premijer Crne Gore Milojko Spajić. 

On je dodao da "garantuje da ucenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini, a o vitalnom interesima Crne Gore će se odlučivati isključivo u Crnoj Gori".

Prethodno je Demokratska narodna partija Milana Kneževića iznela zahteve da se iniciraju ustavne promene o normiranju srpskog jezika kao službenog, kao i izmene i dopune zakona o državljanstvu kako bi crnogorski državljani imali pravo i na srpsko državljanstvo. Takođe, traže i promenu akta o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava, kao i da Vlada Crne Gore prihvati stav građana Zete na referendumu da ne žele da se u selu Botun gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. 

"Potpuno je razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika. Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve značajne teme zaslužuje punu pažnju i odgovoran pristup. Upravo takav pristup predviđen je Barometrom 26, oko kojeg su se saglasile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori", naveo je premijer.

S druge strane, kako je naveo, pitanje izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu predstavlja civilizacijsko i ekološko pitanje i ne treba ga dovoditi u vezu sa kulturno-identitetskim temama.

"Vlada je dala jasne i precizne garancije koje štite svakog građanina Botuna i cele Zete, što dodatno potvrđuje održivost ovog projekta. Reč je o samo jednom od 32 postrojenja koja planiramo da izgradimo do kraja 2035. godine kako bismo ispunili ekološke standarde koji podrazumijevaju članstvo u Evropskoj uniji", naveo je premijer.

image
Live