
Reprezentativni sindikati u prosveti traže hitan sastanak sa ministrom Stankovićem

Četiri reprezentativna sindikata u prosveti zatražili su hitan sastanak sa ministrom prosvete Dejanom Vukom Stankovićem, jer se na sednicama vlade još nisu našli zakonski predlozi iz oblasti obrazovanja, koji su usaglašeni pregovorima između Ministarstva prosvete i reprezentativnih sindikata.
Insistiraju da se nastave konsultacije u vezi svih nerešenih spornih pitanja dogovorenih sa državom početkom januara 2025. godine, a to su nadoknada za koordinatore elektronskog dnevnika, smanjenje administracije i izmene elektronskog dnevnika.

Navode da su i "ozbiljno abrinuti" zbog najave mogućeg skraćenja nastavnog časa sa 45 na 30 minuta.
U zajedničkom saopštenju Unija sindikata prosvetnih radnika Srbije, Sindikat obrazovanja Srbije, Sindikat radnika u prosveti Srbije i Granski sindikat prosvetnih radnika Srbije "Nezavisnost" ocenili su da je reč o nepromišljenoj, stručno neutemeljenoj i pravno problematičnoj meri koja može proizvesti dugoročne negativne posledice po kvalitet obrazovanja.
Naveli su da se, u skladu sa Zakonom o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, nastava mora organizovati u skladu sa utvrđenim nastavnim planovima i programima, uz poštovanje pedagoških standarda i propisanih obrazovnih ishoda.
"Skraćivanje nastavnog časa bez prethodne izmene nastavnih planova i programa, bez jasno definisanih ciljeva i bez sveobuhvatne stručne analize posledica, predstavlja direktno narušavanje logike obrazovnog sistema i dovodi u pitanje ostvarivanje zakonom utvrđenih ishoda učenja", naveli su ti sindikati.
Ocenili su da se suštinski problemi obrazovnog sistema ne mogu rešavati administrativnim skraćivanjem vremena neposrednog rada sa učenicima, imajući u vidu da su i postojeći nastavni planovi i programi preobimni, sadržajno preopterećeni i često neusklađeni sa realnim vremenskim okvirima nastave.
Taj problem, prema njihovim navodima, prisutan je i u osnovnim i u srednjim školama, a u posebno izraženoj meri u područnim, nepodeljenim školama, u kojima učitelji i nastavnici istovremeno realizuju nastavu sa učenicima dva, tri, pa i četiri razreda, po različitim nastavnim planovima i programima.
"U tom kontekstu, postavlja se suštinsko pitanje na koji način je uopšte moguće realizovati nastavu, ostvariti propisane ishode i obezbediti kvalitetan obrazovno-vaspitni rad", dodaje se.
Upozorili su da se takvim merama odgovornost za dugogodišnje sistemske propuste i izostanak jasne i odgovorne obrazovne politike faktički prenosi na škole i nastavnike, koji se dovode u poziciju da u kraćem vremenu moraju da ostvare iste nastavne ciljeve i ishode, bez ikakvog normativnog, stručnog ili materijalnog osnova za takvo dodatno opterećenje.
"Smatramo da je jedini odgovoran put ka unapređenju kvaliteta nastave sveobuhvatna reforma nastavnih planova i programa, usklađivanje nastavnih sadržaja sa realnim vremenskim okvirima, kao i smanjenje broja učenika u odeljenjima, u skladu sa pedagoškim i zdravstvenim standardima. Bez ispunjavanja ovih preduslova, skraćivanje trajanja časova ostaje formalna mera koja ne rešava, već dodatno produbljuje postojeće probleme", naveli su.
Sindikati su zatražili da Ministarstvo prosvete prekine sa praksom donošenja "jednostranih i ad hok odluka" i da hitno otvori institucionalni dijalog sa reprezentativnim sindikatima i stručnom javnošću.
"Obrazovni sistem ne sme biti prostor za improvizacije i eksperimente, već temelj društvenog razvoja koji zahteva odgovornost, stručnost i dosledno poštovanje zakona. Reprezentativni sindikati u prosveti neće podržati mere koje nisu zasnovane na struci, zakonu i najboljem interesu učenika i zaposlenih u obrazovanju i nastavi i nastaviće da koriste sva zakonom dozvoljena sredstva u zaštiti profesionalnog, pedagoškog i institucionalnog integriteta obrazovnog sistema", navodi se u zajedničkom saopštenju.



