Titova ljubav sa Londonom: Britanski udari na Srbe preko "oca jugoslovenske nacije" (VIDEO)
Časopis "Histori tudej" objavio je nedavno tekst pod naslovom "Tito - britanski čovek u Beogradu", o prijateljstvu koje su Britanci tokom Hladnog rata održavali sa predsednikom Jugoslavije, a kako bi oslabili moćni SSSR.
Istoričar Miloš Ković smatra da je u Britaniji duboko ukorenjenakulturno rasistička predrasuda o Srbima kao nepopravljivim rusofilima i zato Britanija gleda da "obuzda" srpski nacionalizam i uticaj srpske crkve. U taj kontekst odlično se uklapa ljubav Josipa Broza Tita sa Londonom na visokom nivou kao i naslovnica časopisa na kojoj je Tito okružen Vinstonom Čerčilom, Margaret Tačer, kraljicom Elizabetom.
"U ovom trenutku je zanimljivo da Britanija ima i dalje uticaj kroz titoističku paradigmu na deo našeg javnog mnjenja. I to onog koje je u ovom trenutku prozapadno, ali koje baštini titoističku tradiciju spoljne politike oslonjene pre svega na Zapad, ali i priču da Tito nije ni Zapad ni Istok i jedno neprijateljstvo prema nečemu što je politička tradicija Srba, a u tu tradiciju spada i sklonost ka Rusiji. Naslovnica tog časopisa ne može biti usmerena ka srpskim čitaocima, već ka Britancima. Taj tekst je veoma dobar, napisao ga je arhivski stručnjak Harison. Ja sam samo tu činjenicu naglasio da nije razlog okretanja od Draže ka Titu, samo ko ubija više Nemaca i pitanje je da li je to presudilo, nego sam tu britansku politiku stavio u jedan duži istorijski kontekst", rekao je Ković.
On je dodao da je Tito za Britance nastavljač one tradicije koje su oni videli u Habzburškoj monarhiji, pa i u Osmanskom carstvu.
"Tradicija britanske spoljne politike je formiranje tampon država, ratovanje uz pomoć drugih", istakao je Ković za "Jutro na RT".
On je podsetio na reči britanskog istoričara Tejlora da je "stvaranje Tita bilo isključivo britanska avantura i Britanija je kreator savremene Jugoslavije iz sedamdeset i neke", iako prvenstvene zasluge imaju partizani koji su se za to borili.
"Staljin je vrlo dobro znao ko je Tito. Znali su i Britanci, negovali su njegovu sujetu, ne samo njegovu nego i njegovih saradnika. Stvorili ste revoluciju, nešto ste napravili, vrlo ste moćni. To je slično radila Austrougarska sa kraljem Milanom da ga odvoji od Rusije. U Britaniji su postojale dve tradicije - jedna je proturska i proaustrijska, druga kaže ne - mi ćemo vam pomoći, treba da se ujedinite, ali gledajte da se ujedinite sa istojezičnom braćom rimokatolicima i muslimanima i na taj način će biti stvorena nova tampon država. Govorim o 19. veku u kojoj će britanskom intervencijom kasnije prevlast pripasti rimokatolicima. Na taj način će biti formirana država srpskim oružjem, srpskom krvlju, a to se i dogodilo nešto kasnije 1918. godine, koja će biti pretvorena ubastion protiv ruskog uticaja", rekao je.
Tito je, prema rečima Kovića, zaključno sa 1974. godinom suzbio Srbe, isekao ih na nekoliko federalnih jedinica, ujedinio Hrvatsku i teritorijalno je proširio u Dalmaciji, Baranji.
"Tada JNA kupuje britansko oružje i jača se veza između Britanije i Tita", naveo je.
Kada je, kako je istakao Ković, počelo razbijanje Jugoslavije, u kojem je učestvovala i Velika Britanija, naši disidenti koji su gledali u Zapad, bili su šokirani stepenom srbofobije koja se pominje u medijima, uključujući i britanske.
"Ljudi su se pitali kako to, zašto to neprijateljstvo. Jednom je Radovan Karadžić rekao - decenijama smo vas čekali da dođete - to je ta četnička perspektiva. I evo šta se desilo kada ste došli - vi nas bombardujete. Ljudi nisu razumeli britansku politiku", naveo je.
Ković je Tita nazvao "trojanskim konjem u Varšavskom bloku".
"Kroz Tita, Zapad je pokazivao istočnim Nemcima, Bugarima i Rumunima i ostalima da možete da budete komunista, a ne morate da budete sluga Staljina. Zato je titoizam bio opasan po Moskvu. I kroz nesvrstani pokret Tito je novooslobođene dekolonizovane države izvlačio ispod uticaja Sovjetskog Saveza", rekao je Ković i naveo primer Kube.
On je podsetio da su Britanci uvek dolazili sa delegacijom na najvišem nivou i podsetio na bečki valcer Tita i kraljice Elizabete na Brionima.




