Predsednik Srbije Aleksandar Vučić potpisao je ukaze o proglašenju seta pravosudnih zakona koje je na predlog poslanika Srpske napredne stranke (SNS) Uglješe Mrdića usvojila Skupština Srbije.
Zakoni su objavljeni u Službenom glasniku, a u njima se navodi da ih je Vučić potpisao danas. Piše i da zakoni stupaju na snagu osam dana od objavljivanja u Službenom glasniku, a da Zakon o sedištima i područjima sudova počinje da se primenjuje od 1. jula 2026.
Kritike na sadržaj zakona stigle su i iz Brisela.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos apelovala je na Srbiju da revidira izmene pravosudnih zakona i poručila da "ne razume zašto Beograd povlači poteze koji ga udaljavaju od članstva u EU".
Uoči sastanka Saveta ministara spoljnih poslova zemalja članica EU u Briselu pozvala je parlament da revidira zakone i uskladi ih sa standardima Evropske unije.
"Zaista želimo da Srbija bude deo Evropske unije i neću prestati da radim na tome. Kada je država kandidat za evropske integracije, a Srbija to jeste, očekujemo da se ponaša u skladu sa evropskim vrednostima. Ovo predstavlja ozbiljan korak unazad, jer su amandmani usvojeni u veoma brzom i netransparentnom postupku, bez ikakvih konsultacija", ocenila je ona.
Vučić je odgovorio da ne zna kako je ovo korak unazad, kad četiri godine nije bilo koraka unapred. Naveo je da nije problem u sadržini zakona, ali da jeste greška što nije bilo javne rasprave.
On se danas sastao sa ambasadorima Evropske unije u Srbiji.
Skupština Srbije je usvojila Zakon o izmenama i dopunama Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, Zakon o izmenama Zakona o Visokom savetu tužilaštva, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, Zakon o izmenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu i Predlog zakona o izmeni Zakona o sudijama.
Ove novine donose osnivanje Četvrtog osnovnog suda, utvrđuje se da je Odeljenje za visokotehnološki kriminal deo Višeg tužilaštva u Beogradu, a ne posebno tužilaštvo, predviđa se da se za međunarodnu saradnju mora tražiti odobrenje Ministarstva pravde, da o prigovorima na predmete odlučuju tužioci, a ne komisija, kako je sada, kao i da predsednici određenih sudova mogu biti birani ponovo, smanjuju se nadležnosti vrhovnog tužioca Zagorke Dolovac.
Uglješa Mrdić, poslanik SNS koji je predlagač zakona, je ranije istakao da će usvojenim izmenama zakona pravosuđe biti efikasnije, kao i da je ovo prvi korak ka, kako je rekao, vraćanju otetog pravosuđa državi i narodu. Deo opozicije je upozoravao da je u pitanju udar na nezavisno sudstvo.
Tokom rasprave vodila se i polemika o tome da nije bilo javne rasprave o zakonima. Reagovalo je i Tužilaštvo za organizovani kriminal. Visoki savet sudstva (VSS) je saopštio da predlagač nije zatražio mišljenje saveta o predloženim izmenama, a što je zakonska obaveza propisana zakonom i tražio povlačenje iz procedure.