Pregovori u vezi sa NIS-om još nisu završeni, ali ima pomaka i ceo proces ide u pravcu koji svima odgovara, što potvrđuju i izjave srpskih zvaničnika, izjavio je ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko.
Naglasio je da se trenutni rezultati razgovora u potpunosti uklapaju u prijateljski odnos Rusije i Srbije.
"I ono što je najvažnije, daju mogućnost za nastavak saradnje i na polju energetike i u svakoj drugoj sferi", poručio je ambasador u intervjuu za "Novosti".
"Kada je reč o detaljima pregovora, to je pitanje za onog ko prodaje, kompaniju 'Gasprom njeft', kao i za kupce i akcionare koji su neposredno uključeni u sve faze razgovora. Za mene je najvažnije da smo blizu ključnog konačnog rezultata", navodi Bocan-Harčenko.
O tome da li odluka OFAK da produži licencu NIS do 20. februara znači zeleno svetlo za prodaju ruskog udela u NIS-u mađarskom MOL-u ili su i dalje moguće komplikacije, Bocan-Harčenko kaže da je po tom pitanju veoma uzdržan.
"Pitanje NIS je veoma komplikovano, tu je i OFAK, i ne možemo isključiti nijednu pretpostavku. Takav je svet u kojem živimo. Odluka OFAK o produženju licence je dosta značajna, pre svega zbog održavanja funkcionalnosti NIS i Rafinerije Pančevo, jer je to industrijski resurs važan za energetsku bezbednost Srbije u širem smislu. Drugim rečima, imamo zračak nade", navodi ambasador.
"Gaspromom"-najpouzdaniji partner Srbije
Povodom gasnog ugovora sa Srbijom koji je produžen do kraja marta i izostanku dugoročnog ugovora o snabdevanju, ambasador je rekao da je najvažnija stabilnost naših odnosa i isporuka.
"Isporuke su bile stabilne i tokom jeseni i zime, bez primedbi od potrošača u Srbiji. Iako je bilo mnogo razgovora i intriga u medijima o tome da Ruska strana nešto želi ili ne želi, malo se govorilo o tome šta se stvarno dešavalo na terenu. Kada je reč o dugoročnom dogovoru o gasu, to je stvar pregovarača, ali ne razumem zašto se toliko priča o rokovima ugovora, ako se ima u vidu stabilnost snabdevanja. Iako postoje neke sumnje o odnosu sa "Gaspromom", već decenijama imamo potvrde da je to najpouzdaniji partner Srbije.
On je naglasio da će i nakon marta snabdevanje gasom biti stabilno, i po najboljoj ceni kao što je bilo i do sada. Kako je rekao, to je zasnovano na principijelnom dogovoru i razumevanju između predsednika Rusije i Srbije. Bocan-Harčenko je ukazao da se situacija danas značajno razlikuje od vremena kada su ranije potpisivani dugoročni ugovori i kada je postojala stabilnost na energetskom tržištu i u transportnim vezama.
"Sada je realnost drugačija. Mi smo veliki prijatelji, ali nemamo zatvorene oči i uši. Opredeljenje Srbije je članstvo u EU, a evo sada je Brisel odlučio da zabrani trgovinu i snabdevanje ruskim gasom. Naravno, mi želimo dugoročne odnose sa Srbijom u svakoj sferi, uključujući energetiku. Ali ako dođe do pomaka u vašim evropskim integracijama, pa EU od Beograda traži ispunjenje nekih obaveza, a energetika je jedna od ključnih sfera na "evropskom putu", kako to oni zovu, šta ćemo u tom slučaju? Ili, ako Bugarska, preko koje ide snabdevanje gasom, kao članica EU kaže - mi sve zatvaramo? Mislim da su ovakve odluke EU na njihovu štetu, ali to je trenutna realnost", naglašava diplomata.
Istakao je da je, prema njegovoj proceni, na račun povoljnije cene ruskog gasa, Srbija tokom godina uštedela oko 300 miliona evra godišnje, a možda i više. On je posebno podvukao da je u nekim periodima cena na tržištu bila i dva puta veća od cene po kojoj je Rusija isporučivala gas Srbiji.
U vezi sa tvrdnjama da neizvesnost u vezi sa dugoročnim snabdevanjem gasom može biti korišćena kao politički pritisak na Srbiju, ambasador je odgovorio da Rusija ne koristi energetiku kao sredstvo pritiska. On je istakao da je Srbija odbila da uvede sankcije Rusiji, te da se ta odluka visoko ceni u Moskvi, dodavši da ova odluka Srbije pre svega odgovara ekonomskim interesima zemlje.
Bocan-Harčenko ističe da Moskva želi da nastavi i unapredi svoju saradnju sa Srbijom, i nema nameru da, za razliku od EU, od Srbije zahteva da bira između Zapada i Rusije.
"Naš 'uzor' nije EU koja odavno traži da izaberete ili njih ili Rusiju", naglašava Bocan-Harčenko.
Ambasador smatra da poruke poput onih iz Vašingtona, koje savetuju da se sledi američki, a ne evropski put, ne pokazuju snagu i samopouzdanje.
"Ako je čovek snažan, veruje u sebe, on ne traži - budi prijatelj samo sa mnom, izbegavaj neka druga društva. Odnosi između država su slični tome", objašnjava Bocan-Hačenko.
Posebno je istakao da se saradnja Rusije i Srbije odvija i na međunarodnom planu, u brojnim organizacijama i institucijama, gde se dve zemlje međusobno podržavaju.
Osvrnuvši se na Trampov Odbor za mir, Bocan-Harčenko je rekao da se ta inicijativa odnosi na situaciju na Bliskom istoku, ali da razume da se ona posmatra i u širem kontekstu.
"Predsednik Putin je dobio lični poziv da se priključi i rekao je da Rusija ceni i podržava svaki multilateralni napor i slične formate saradnje za rešavanje određenih pitanja, to je u skladu sa našom diplomatskom tradicijom i praksom. Uzgred budi rečeno, uskoro, 10. februara, u Rusiji se obeležava Dan diplomatskog radnika. Dakle, trenutno se razmatra pitanje učešća Rusije u Odboru za mir, a predsednik Putin je rekao da već sada postoji spremnost da se za rad ove inicijative, koja pre svega ima humanitarni karakter kada je reč o Gazi i palestinskom pitanju, pošalje milijarda dolara ruskog novca zamrznutog u Americi", ističe diplomata.
Novi međunarodni poredak
Ambasador je, komentarišući stanje Ujedinjenih nacija, naglasio da ova organizacija, kao i svet u celini, prolazi kroz težak period, naglasivši da je puno izazova i da se stvara novi međunarodni poredak.
"Zapad ne želi da odustane od dominacije koju je imao u prethodnom periodu, iako je umnogome već izgubio taj položaj, pre svih Evropa, čemu su u velikoj meri doprinele i njihove odluke u vezi sa Rusijom i sankcijama. Povelja UN daje osnov i mogućnost za multipolarnu saradnju još bolje nego ranije. Ali, neophodno je da se opet vratimo na potpuno razumevanje, a ne da jedna ili nekoliko država, koje smatraju da su prve, najvažnije i najdominantnije u svetu, naređuju i diktiraju. UN ima rezultate, koji možda ne donose preokrete odmah, ali su važni", ukazuje ambasador.
U tom kontekstu je posebno istakao slučaj Srbije.
"Veoma važno je da se u Savetu bezbednosti nastavlja praksa rasprave o situaciji na KiM i Rezoluciji 1244. Ujedinjene nacije i njihov Savet bezbednosti ima i imaće smisla, za razliku od nekih organizacija koje su u jako lošem stanju zbog Zapada i želje da ih iskoristi za svoje interese, poput OEBS.
Na pitanje da li veruje da bi zbog slučaja "Grenland" neke zemlje mogle da preispitaju svoje stavove u vezi Kosova i Metohije, ambasador kaže da ne zna da li ima bilo koga ko veruje da je to moguće, naročito, kako kaže, "ako se prisetimo razgovora o statusu 'Kosova', u kojima sam i sam učestvovao".
"I tada je u Evropi bilo brojnih teritorijalnih pitanja, ima ih i danas, ali su kada je reč o Kosovu uporno insistirali da je to unikatan slučaj. To je, naravno, velika neistina i prevara. Oni bi hteli da se međunarodni poredak bazira na pravilima koje niko ne zna, nisu napisana nigde i izmišljaju se od slučaja. Taj dupli standard vidimo i kada je u pitanju Grenland", konstatuje Bocan-Harčenko.
O budućim odnosima Rusije i Srbije, ambasador kaže da je naša dosadašnja saradnja uzor produktivnih, pametnih i veoma prijateljskih odnosa, te da nema nikakvog razloga da počinjemo od nule.
"Naravno, međunarodna situacija se menja, sada je teško pretpostaviti šta nas čeka u budućnosti, ali to ne znači da treba da sedimo skrštenih ruku. Moramo da radimo na razvoju i političkih, ali i ekonomskih odnosa, da sarađujemo u humanitarnim aspektima. Naša saradnja treba da još više doprinosi stvaranju multipolarnog sveta, uključujući mogućnost saradnje Srbije sa novim i veoma efikasnim institucijama, koje imaju budućnost, kao što je BRIKS", zaključio je Bocan-Harčenko.