Srbija i Balkan

Usvajanje po hitnom postupku: U Crnoj Gori nevakcinisana deca ne mogu u vrtić

Za ovaj zakon, uoči Nove godine, glasala su u načelu 44 poslanika, dok je samo Nermin Abdić bio uzdržan
Usvajanje po hitnom postupku: U Crnoj Gori nevakcinisana deca ne mogu u vrtićGetty © Luis Alvarez

Novi zakon o Zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti u Crnoj Gori, koji je usvojen poslednjeg dana prošle godine, podrazumeva da nevakcinisana deca ne mogu u vrtić. Iz Udruženja "Roditelji" poručuju da su velikom broju dece uskraćena prava i da sistem nije uradio ništa da poveća obuhvat vakcinisanih.

Predlog Zakona po kojem nevakcinisana deca ne mogu da idu u vrtić podneli su Skupštini poslanici Albin Ćeman, Dragana Vučević, Dane Marković, Vaso Obradović, Amer Smailović i Nikola Camaj, a usvojen je svega desetak dana kasnije, poslednjeg dana decembra, pišu podgoričke "Vijesti".

Za ovaj zakon, uoči Nove godine, glasala su u načelu 44 poslanika, dok je samo Nermin Abdić bio uzdržan.

Država je, na taj način, kako pišu "Vijesti" bez konsultacija sa stručnom i zainteresovanom javnošću, uradila ono od čega je odustala pre devet godina, kada je nacrt zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti povukla zbog protivljenja Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i dela građana.

Iz Udruženja "Roditelji" smatraju da sistem nije uradio ništa da poveća obuhvat vakcinisane dece, već su, naprečac, uradili ono što im je najlakše i uskratili određena prava značajnom broju najmlađih građana.

"Uslov za boravak dece u javnim i privatnim predškolskim ustanovama vaspitanja i obrazovanja je sprovedena obavezna vakcinacija, osim u slučajevima postojanja trajne medicinske kontraindikacije za određenu imunizaciju. Potvrdu o sprovedenoj obaveznoj vakcinaciji može da izda samo izabrani doktor za decu nadležnog doma zdravlja", glasi član 42 novog Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.

Mihailović: Uskratili prava velikom broju dece

Direktorka Udruženja "Roditelji" Kristina Mihailović kaže da način na koji je Zakon usvojen pokazuje da Ministarstvo zdravlja, Vlada i poslanici nisu svesni posledica njihovog postupanja. Smatra da su napravili mnogo veću štetu, nego korist i da i onaj deo roditelja koji je verovao institucijama sistema, konkretno Ministarstvu zdravlja, više neće verovati.

Mihailović tvrdi da nema ništa sporno u tome što vode računa o zdravlju dece, naprotiv, ali da je sporan postupak.

"Takvim postupanjem šalje se loša poruka - da sistem neće da se bavi problemom, dok je država u lošoj situaciji po pitanju obuhvata vakcinisane dece upravo zbog njihovog nemara", rekla je ona za "Vijesti".

Podsetila je da postoje medicinski radnici, čak i lekari, koji daju razloge protiv vakcinacije, ali se sistem ne bavi tim, već odlučuje da uskrati prava velikom broju dece.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda usprotivio se sličnim odredbama još 2017. godine i tada Ministarstvu zdravlja preporučio da ih izbriše jer se, kako su tada smatrali, pravo na obrazovanje i vaspitanje ne može uslovljavati vakcinacijom.

Nacrtom zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti koji je pripremljen na proleće 2016. godine pored ostalog je propisana obavezna vakcinacija protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, velikog kašlja, dečje paralize, malih boginja, epidemijskih zaušaka, rubele, virusnog hepatitisa B i hemofilusa influence tipa B za sva lica određenog uzrasta. Te vakcine obavezne su i po sadašnjem zakonu.

Nacrtom zakona bilo je predviđeno da je za boravak dece u predškolskim i školskim ustanovama, kao i u ustanovama za smeštaj dece bez roditeljskog staranja, neophodna vakcinacija protiv ovih 10 bolesti, osim u slučajevima postojanja medicinske kontraindikacije koju utvrđuje doktor medicine odgovarajuće specijalnosti ili stručni tim za kontraindikacije.

Zaštitnik je tada smatrao da se boravak dece u predškolskim i školskim ustanovama, a time i njihovo obrazovanje i vaspitanje, ne može uslovljavati prethodnom vakcinacijom.

IJZ tražio pooštravanje politika

Nakon izbijanja epidemije malih boginja, protiv koje postoji MMR vakcina u obaveznom kalendaru imunizacije, Institut za javno zdravlje (IJZ) predložio je u avgustu 2024. godine Ministarstvu zdravlja da izmeni zakon kako bi se nevakcinisanoj deci ograničio boravak u školama i vrtićima ili uvede privremene mere u opštinama gde je prijavljena epidemija malih boginja.

U toj ustanovi očekivali su da će Ministarstvo uvažiti sugestije i preduzeti hitne mere kako bi se smanjio rizik od velike epidemije koja može dovesti do preopterećenja zdravstvenog sistema, teške kliničke slike, komplikacija i mogućih smrtnih ishoda. To se tada, međutim, nije dogodilo.

Prethodnim zakonom bilo je propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 100 do 2.000 evra kazniti za prekršaj fizičko lice, kao i roditelj, usvojilac ili staratelj maloletnika ako odbije i ne omogući detetu predškolskog i školskog uzrasta vakcinaciju protiv ovih bolesti, osim u slučaju postojanja medicinske kontraindikacije koju utvrđuje doktor medicine ili stručni tim...

Epidemiolog u IJZ Milko Joksimović kazao je juče za Televiziju "Vijesti" da "nije cilj kažnjavanje, već zaštita dece i građana". On je rekao da je do pre 15 godina obuhvat obaveznom imunizacijom bio gotovo 90 odsto, dok se u prethodnih pet godina beleži veliki pad.

Joksimović je rekao da je taj obuhvat dostigao istorijski minimum - svako drugo dete rođeno između 2020. i 2024. nije vakcinisano.

image
Live