Srbija i Balkan

Kurtijev zakon o strancima način da se oteraju Srbi sa KiM: Prvi na udaru Univerzitet u Mitrovici

Zna vlast u Prištini da su tri najvažnija stuba za opstanak Srba na KiM – zdravstvo, obrazovanje i SPC. Sada su odlučili da poljuljaju njihove temelje

Zakon o strancima privremenih prištinskih institucija, koji stupa na snagu 15. marta, najviše će pogoditi rad Prištinskog univerziteta sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici. Doc. Dušan Čelić sa Pravnog fakulteta kaže da je jedino rešenje potpuna suspenzija tog propisa, ali da Priština nije spremna na bilo kakve ustupke srpskoj zajednici. 

Zna vlast u Prištini da su tri najvažnija stuba za opstanak Srba na KiM – zdravstvo, obrazovanje i SPC. Sada su odlučili da poljuljaju njihove temelje. Zakon o strancima kaže da lica koja nemaju dokumenta izdata od prištinskih vlasti, pri ulasku na KiM moraju posedovati vizu ili dozvolu za boravak, a prijavu prebivališta da obezbede u roku od tri dana od ulaska. To će dovesti u pitanje rad Prištinskog univerziteta. 

Ta odredba direktno ugrožava profesore i studente koji nemaju dokumenta prištinskih institucija. A gde je začkoljica za profesore koji predaju na Univerzitetu? Sva lica koja nemaju dokumenta lažne države Kosovo, moraju da pribave posebne radne dozvole, koje Priština izdaje samo za rad u ustanovama koje su u njihovom sistemu. Prištinski univerzitet nije deo sistema lažne države, već je deo obrazovnog sistema Republike Srbije.

Teško da bi ovaj problem mogao da se reši kroz formiranje Zajednice srpskih opština (ZSO), u čijem modelu bi obrazovanje bilo deo tzv. kosovske obrazovne mreže u privatnoj svojini, te ih na taj način Srbija može finansirati.

"Pitanje ZSO, koje je aktuelizovalo 2013. godine, čini mi se da u ovom trenutku nije aktuelno. Ne bi bilo dovoljan mehanizam za zaštitu kolektivnih prava Srba, pravo na obrazovanje, pravo na identitet", kaže za RT Balkan prof. Čelić.

Podsetio je da je zakon o strancima Priština donela još 2013. godine, ali da je sada ocenila da može da primeni te odredbe zakona koje drastično krše pravo na slobodu kretanja, pravo na obrazovanje.

"Ukoliko taj zakon bude primenjen biće onemogućen rad Prištinskog univerziteta sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici, onemogućeno studiranje studentima koji nemaju lične isprave prištinskih institucija. Nastavnica i profesorima koji nemaju prištinske isprave, potrebna je posebna dozvola za rad koja se izdaje samo za ustanove koje su registrovane u prištinskom sistemu. Univerzitet u Prištini to nije, deo je sistema Republike Srbije", pojasnio je on.

To što što se iz Prištine čuje da je Univerzitet u Kosovskoj Mitrovici paralelna institucija, Čelić kaže da nije tačno i da to potvrđuju dve stvari – to što je član Evropske asocijacije univerziteta, ali i regulativa UNMIK-a.

"Još 2002. godine privremene institucije donele su zakon koji nije prepoznao Prištinski univerzitet. Tada im je visoki predstavnik nametnuo izmenu i dopunu tog zakona u kome je rečeno da one institucije koje legalno rade, nastavljaju sa radom i da im se mora izdati licenca", rekao je on.

Smatra da integracija Univerziteta u obrazovni sistem tzv. Kosova nije moguća jer je reč o neprijateljskom okruženju.

"U neprijateljskom okruženju se ne možete integrisati. Integracija za nas znači nestanak. Međutim, mene brine ćutanje uprave univerziteta i fakulteta da se ne koriste argumenti da je Univerzitet član Evropske asocijacije univerziteta od 2008. godine. Normalno je da se taj argument iskoristi u pregovorima sa međunarodnom zajednicom, da se ukaže na činjenice da je Univerzitet legalan i da nema potrebe za promenom statusa", naveo je Čelić.

Ukoliko se uđe u priču o reintegraciji u sistem Prištine, smatra on, otvoriće se Pandorina kutija.

"Jedno od pitanja su kurikulumi, sadržina programa. Za pravni fakultet to znači da mi ne možemo da predajemo pozitivno pravo Republike Srbije već ćemo predavati ustav tzv. republike Kosova, zakone tzv. Kosova. Kada je reč o identitetskih predmetima – istoriji, geografiji, mi ćemo morati da učimo studente da postoji republika Kosovo, da su granice Srbije na Merdaru. Morali bi da podučavamo istoriju kako je Priština vidi. To je neprihvatljivo", naveo je Čelić.

Dodaje da je drugi problem stečene prava studenata i šta će pisati na javnim ispravama.

"Pitanje je ko će poslati decu da studiraju i stiču diplome na kojima će pisati republika Kosovo. Niko. Kurti koenzistentno sprovodi politiku etničkog čišćenja Srba na KiM. Zatvaranjem univerziteta on će proizvesti lančanu reakciju – odlazak velikog broja studenata, a sa odlaskom dece otići će i roditelji. To je način da se preostali broj Srba eliminiše sa KiM. Ovom merom kao i prethodnim želi da uguši univerzitet, kao jednog od stubova opstanka Srba na KiM. Uz zdravstvo i SPC, obrazovni sistem je stub opstanka Srba na KiM", zaključio je on.

image
Live