Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične tribunale u Hagu saopštio je danas da je odbio prevremeno puštanje na slobodu Srbina Milana Martića.
Odluku i obrazloženje, sadržano na 20 gusto kucanih stranica, potpisala je predsednica Mehanizma Grasijela Gati Santana.
Iako je Estonija, gde Martić služi zatvorsku kaznu, obavestila Mehanizam prošle godine da on ispunjava uslove za prevremeno puštanje, Santana je posle konsultacija sa "udrugama civilnih žrtava Domovinskog rata" iz Hrvatske odlučila protiv takvog koraka.
Po njenom obrazloženju, Martić nije tražio pomilovanje niti je ponudio saradnju sa tužiocima, "nije prihvatio odgovornost za svoje zločine, pokazao znake kritičkog razmišljanja, ili izrazio iskreno žaljenje".
Santana takođe navodi medijske izveštaje iz 2019. u kojima Martić o sebi govori kao "prvoj žrtvi povratka neofašizma u svet", smatra sebe političkim zatvorenikom a "hrvatske oružane snage nastavlja da opisuje pogrdnim terminima".
Odluka je upućena vlastima Estonije, Srbije i tužilaštvu u Hagu.
Milan Martić (72) je bivši policijski inspektor, srpski političar i predsednik Republike Srpske Krajine. Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) je 2007. godine osudio Martića na 35 godina zatvora zbog zločina protiv čovečnosti i ratnih zločina, uključujući granatiranje Zagreba.
Martić je bio ministar odbrane, ministar unutrašnjih poslova i predsednik RSK (1994–1995). Optužen je 1995. Predao se sam i prebačen je u Hag 2002. godine, gde je osuđen nakon dugotrajnog procesa.