Ministar za evropske integracije Nemanja Starović ocenio je danas da predlog Zakona o koheziji, koji je usvojila Vlada, predstavlja veoma važan iskorak u pravcu budućeg članstva Srbije u Evropskoj uniji.
"Kada se na sednici Narodne skupštine, verujem, usvoji taj zakon, bićemo prva država kandidat koja je na jedan sveobuhvatan i celovit način uredila upravo tu oblast, pripremajući se za dan punopravnog članstva, kada će i taj zakon biti u svojoj punoj primeni", rekao je Starović za Tanjug.
On je objasnio da je ideja iza zakona da se izgrade administrativni kapaciteti, kako bi sa danom punopravnog članstva, Srbija bila u mogućnosti da sa visokim stepenom efikasnosti povlači sredstva iz kohezionih fondova EU, a kako ne bi bila u situaciji da kao neke druge države u prvim godinama svog članstva povlače tek 20 do 30 odsto raspoloživih sredstava.
"S ovim predlogom Zakona o koheziji idemo u susret našem članstvu u EU. Mislim da je to najbolji primer toga šta su zadaci i šta je polje delovanja operativnog tima. Mi na taj način, kroz rad operativnog tima, a recimo, Zakon o koheziji je deo uslova za otvaranje i zatvaranje poglavlja 22, koje je deo klastera 5 - idemo u susret, sprovodimo svojevrstan front louding", rekao je Starović.
On je objasnio da je to ona procedura koja je u decembru pokrenuta od strane Evropske komisije i 26 država članica za Ukrajinu.
"Ukrajina ne može da formalno otvori nijedan klaster, zbog toga što postoji politička blokada jedne države članice. I sada su oni doneli odluku da simuliraju, kao da su klaster 1, 2 i 6 otvoreni, da zajedno sa komisijom rade na legislativi, zakonima, podzakonskim aktima, dizanju administrativnih kapaciteta Ukrajine da u onom momentu kada se ukloni politička blokada ili se prevaziđe, oni mogu da preskoče tri stepenice odjednom", rekao je Starović.
On je objasnio da je to ono što Srbija sad radi, kroz delovanje novog operativnog tima za evropski put Srbije.
"Jedan od zadataka operativnog tima jeste da na jedan intenzivniji i sadržajni način informišemo našu javnost o tome koje su koristi, koje smo mi već do sada imali, od same činjenice da samo napredovali na putu ka članstvu u EU, a šta je ono što nas na kraju tog puta čeka", rekao je Starović.
Dodao je da je operativni tim formiran sa idejom da se na efikasan način uvežu tri dimenzije - dimenzija političkog uključivanja, tehničkog sprovođenja i diplomatske komunikacije.
On je objasnio da je nekadašnji koordionacioni tim zamenjen novim operativnim timom, kao malim funkcionalnim organom od samo 10 članova.
Za EU 47 odsto građana
Govoreći o podršci pristupanju EU među građanima, Starović je kazao da je po istraživanjima koja su sprovedena u decembru, 47 odsto anketiranih navelo da bi na referendumu glasalo za ulazak u EU, 35 odsto je odgovorilo negativno, a 14 odsto ne bi izašlo na referendum.
"Vidimo iz toga, da mi i dalje imamo, uprkos svemu sa čime se suočavamo i uprkos tom zamoru od pristupanja koji je evidentan, ne samo u Srbiji - da imamo relativnu većinu ljudi koja dalje podržava evropski put naše zemlje i kada bi se zaista hipotetički danas taj referendum održao, mi bismo na tom referendumu imali većinu", rekao je Starović.
Dodao je da sva istraživanja pokazuju da postoji relativna većina i relativna podrška, navodeći da je ta podrška veća nego što je postojala u Hrvatskoj godinu dana uoči pristupanja EU.
Pravosudni zakoni
Na pitanje da li će Srbija dobijati manje sredstava iz Fonda rasta za Zapadni Balkan ukoliko ne revidira set nedavno usvojenih pravosudnih zakona, Starović je odgovorio da postoje određene kritike iz Evropske komisije koje se pre svega odnose na proceduru donošenja ovih zakona.
"Budući da je ovo bio poslanički zakon, on nije prošao kroz proceduru Vlade Srbije, koja bi podrazumevala i slanje Evropskoj komisiji na komentare. Postoji i druga vrsta primedaba koje se odnose na sam sadržaj. Ministar (pravde Nenad) Vujić je bio prethodnih dana u Briselu kako bi adresirao tu vrstu kritika koje dolaze, mislim da je otvorio jedan dobar i kvalitetan dijalog i sa komesarom za pravosuđe i sa generalnim direktorom direktorata za proširenje", rekao je Starović.
Dodao je da će Srbija u najkraćem roku poslati ovaj paket zakonskih izmena na eks post analizu Venecijanske komisije, čije mišljenje, kako kaže, Srbija uvek uvažava.
"Rekli smo da ćemo biti u intenzivnom dijalogu i sa samom Evropskom komisijom i da ćemo, ukoliko bude postojala nekakva preka potreba koja se bude pokazala kroz taj dijalog i razgovor, da ćemo biti spremni za dodatne korekcije ili unapređenja u tim zakonima ili nekim od tih zakona koji su izazvali tu vrstu zabrinutosti", rekao je Starović.
Na pitanje da li je Srbija donošenjem seta pravosudnih zakona dobila i treći uslov za otvaranje klastera 3, Starović je odgovorio da je Srbija svesna da postoje kritike i zabrinutosti, ali da država te kritike i adresira.