Nova igra i bezobrazluk Prištine: "Brane" manastir Gračanicu od SPC

Oni koji su svojevremeno palili srpske svetinje na Kosmetu, sada se predstavljaju kao tobož zaštitnici manastira, da stvar bude neverovatnija, Priština se javlja da "brani" manastir Gračanicu od Srpske pravoslavne crkve

Početak izgradnje monaškog konaka u blizini manastira Gračanica poslužio je kao prilika za novi napad na Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) na Kosovu i Metohiji. Otišlo se i korak dalje, pa su mediji na albanskom jeziku izvestili da Srpska pravoslavna crkva u saradnji sa opštinom Gračanica "preti da ugrozi manastir". 

Naime, prištinska "Koha" je prenela da je izgradnja konaka počela bez saglasnosti institucija u Prištini čija je nadležnost zaštita kulturnog nasleđa.

"Koha" navodi da manastir ima status trajno zaštićenog kulturnog dobra, a očigledno je da je tekst napisan sa tendencijom da navede na zaključak da SPC i Opština Gračanica ugrožavaju srpsku pravoslavnu svetinju iz srednjeg veka, jer se objekat gradi uz sam ogradni zid manastira Gračanica. 

"Srpska pravoslavna crkva zajedno sa Opštinom Gračanica ignorisale su Zakon o kulturnom nasleđu započinjanjem izgradnje objekta uz sam ogradni zid manastira Gračanica. Pored toga, Opština, odnosno Odeljenje za urbanizam i planiranje, nakon izdavanja dozvole bez saglasnosti nadležnih institucija, odbija da je suspenduje do razmatranja projekta od strane zakonom nadležnog organa. Manastir Gračanica ima status trajno zaštićenog kulturnog dobra, dok je zona istovremeno i arheološko nalazište. U jugoistočnom delu manastirskog zida prethodno je srušen deo postojećeg objekta, takođe bez saglasnosti institucija za zaštitu kulturnog nasleđa. Nakon toga započeti su radovi na izgradnji konaka za monahe unutar zaštićenog perimetra manastira", piše u pomenutom tekstu.

Navodi se i da Opština Gračanica, odnosno Odeljenje za urbanizam i planiranje, piše "Koha", osim što je izdalo građevinsku dozvolu unutar perimetra spomenika bez saglasnosti Kosovskog instituta za zaštitu spomenika i Arheološkog instituta Kosova, odbilo je i da suspenduje dozvolu dok projekat ne razmotri "jedina zakonom određena institucija nadležna za odobravanje intervencija na kulturnom nasleđu".

U tekstu se dalje navodi da "Zakon o kulturnom nasleđu jasno propisuje da su za sve radove unutar perimetra zaštićenih spomenika ili njihovih zaštitnih zona potrebne pisane dozvole".

"Svaka intervencija koja utiče na celovitost ili vrednosti kulturnog nasleđa zahteva saglasnost nadležne institucije, koja ima pravo veta i može naložiti hitnu obustavu neovlašćenih radova", piše u tekstu. 

Manastir Gračanicu sagradio je kralj Stefan Uroš II Milutin između 1315. i 1321. godine i posvetio je Uspenju presvete Bogorodice, a to je bila i poslednja, od 42 zadužbine koje je izgradio od Beograda, Soluna i Barija do Jerusalima i Carigrada za 42 godine svoje vladavine.

U Gračanici je, prvi put u starom srpskom slikarstvu, naslikana geneološka loza dinastije Nemanjića. Radi se o 16 portreta, dok se na ulazu u crkvu nalaze se portreti ktitora kralja Milutina i njegove žene Simonide.

Njene, na slici oštećene oči, inspirisale su pesnika Milana Rakića da napiše jednu od najlepših pesama novije srpske književnosti.

Od 2006. Gračanica se nalazi i na Uneskovoj listi svetske kulturne baštine.

A u kontekstu "zabrinutosti" medija iz Prištine srpsku pravoslavnu svetinju valjalo bi podsetiti na to da su pravoslavne svetinje na tlu Kosova i Metohije mnogo puta do sada bile na udaru: paljene su, pljačkane, minirane, skrnavljene i devastirane.

Proglašavane su i "albanskim kulturnim nasleđem". 

A tokom Martovskog pogroma, 17. i 18. marta 2004. godine, oskrnavljeno je oko 40 pravoslavnih manastira i crkava SPC. 

Albanci sa Kosova i Metohije vekovima nastoje da dovedu u pitanje postojanje Srpske Pravoslavne Crkve (SPC) i srpskog naroda na tlu južne srpske pokrajine.

Ovaj srpski srednjovekovni manastir se našao na udaru albanskih vandala pre samo nekoliko godina. 

Sa glavne manastirske porte, pre pet godina, skinuta je zastava SPC koja se vijorila iznad vrata i polomljen je jarbol.

A nedaleko od manastira, pre dve godine, izveden je paganski "performans", a u okviru "Ulpiana festivala", sa paljenjem tri velika krsta, zbog čega je reagovala Eparhija raško-prizrenska, između ostalog, poručivši da to podseća na strašna vremena paganskih progona hrišćana, ali i sistematsko uništavanje srpskih pravoslavnih svetinja na Kosovu i Metohiji u našem vremenu.