Proterani Srbi iz Hrvatske ni 30 godina kasnije ne ostvaruju svoje zakonsko stanarsko pravo u Hrvatskoj u kojoj, za to vreme, ponovo cveta ustaštvo i gde su pretnje smrću Srbima postale samo uvreda.
O položaju Srba u Hrvatskoj i tome zašto Zagreb ne rešava njihovo pitanje, ali i tome šta Beograd može da uradi, u emisiji "Jutro na RT" govorio je predsednik Udruženja prognanih Srba iz Hrvatske Mile Bosnić.
Upitan o tome o kom broju ljudi se govori, Bosnić je rekao da negde oko 40.000 evidentiranih Srba su ostali bez svojih stanova.
"Kada je počela ta priča, imali smo nešto slično ovome što se sada dešava. Hrvatska je preuzela obavezu prilikom ulaska u Evropsku uniju da će to da reši, ali onda je to predložila po principu stambenog zbrinjavanja, da bi zbunila naše ljude i napravila prevaru", objasnio je Bosnić.
Naveo je da najveći broj ljudi ipak nije naseo na prevaru da umesto u Zagrebu, prvih nekoliko godina, na primer, žive u objektu u Sisku ili nekom drugom mestu.
Bosnić je rekao i da postoji način da Srbija pomogne i Bečkim sporazumom o sukcesiji – Hrvatska je preuzela određene obaveze, a Srbija je garant da će se prava rešavati. Tu su i stanarsko pravo, penzija, imovine i vlasništva nad zemljom.
"Hrvatska je pod pritiskom EU, kreće na formalno rešavanje tih problema", naveo je Bosnić, te dodao da treba tražiti da se ispoštuje što je potpisano, i da bi to bilo tako – potrebna je pomoć države Srbije i stručnih ljudi.
Bosnić je rekao da su ljudi odvajali i plaćali za stambene fondove, a Hrvatska računa na to da je masa ljudi umrla i da će razmišljati u stilu – "daj šta daš".
"Trebalo bi da budemo smireni, ako toliko godina nije rešeno, onda ne treba na brzinu i da jeftino prođe i da se oni pokriju", ukazao je gost RT Balkan.
Naglasio je da Srbi nisu dobili ništa, a da su ulagali u Hrvatskoj i da ovo pokreće pitanje ratne štete, dodajući da Hrvatska ne može da traži ratnu štetu za kuće Srba koje su upropastili.
Kazao je da sve dolazi na dnevni red, ali ne treba biti euforičan i proći kao onih 9.000 Srba (koji su naseli) i izgubili.
Naveo je i da je Bečki sporazum o sukcesiji je bio uslov da Hrvatska preskoči neke stepenice da bi ušla u Evropsku uniju.
Poredeći hrvatski evropski put sa srpskim i to što se Zagrebu ništa ne spočitava, a Srbija se ucenjuje, naveo je da oni sada nas ucenjuju, a s druge strane, naglasio je da smo mi malo bacili u stranu to što oni slave "Oluju" i "Bljesak" kao neke akcije oslobođenja, umesto da smo insistirali da je to etničko čišćenje i nastavak politike koja se dešavala 1941. i 1945. godine.
"Naša širina će u jednom trenutku postati glupost. Svi smo za mir, a ako nastavljaju ustaštvo i umesto da mi od njih tražimo ratnu štetu, oni će to tražiti od nas", kazao je i dodao da naša država, ne samo aktuelna nego i prethodne vlasti, nisu smogle snage da reši pitanje genocida nad Srbima. Ukazao je na to da treba usvojiti Rezoluciju o ustaškom genocidu.
Naveo je da hoće da razgovaraju i da se obavi početni razgovor, a da skupština pokrene pitanje opšteg razgovora crkve, SANU, naroda i tada će biti jasan pravi odnos sa Hrvatima.
Naglasio je da ne žele da se od toga pravi dnevno-političko pitanje.
"Podmeću nam i hoće da suze na Jasenovac, a to je velika greška – genocid i po rezoluciji UN, ne može da se desi na jednom mestu. Genocid nad Srbima se desio u NDH", rekao je Bosnić i istakao da je to naša obaveza.