Venecijanska komisija (VK) saopštila je da će hitno mišljenje koje je zatražila Srbija o setu pravosudnih usvojenih u Skupštini Srbije 28. januara, biti izdato u dogledno vreme i podneto na usvajanje na plenarnoj sednici Venecijanske komisije u junu.
Oko pravosudnih zakona vodila se polemika u javnosti. Vlast tvrdi da se njima vraća oteto sudstvo, a deo opozicije da je to udar na nezavisnost pravosuđa. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić potpisao je zakone uprkos protivljenju Brisela, ali je kao kompromisno rešenje doneta odluka da budu postati Venecijanskoj komisiji na ocenu.
Kako je objavljeno na sajtu Venecijanske komisije, predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić je pismom od 10. februara zatražila hitno mišljenje Venecijanske komisije Saveta Evrope o izmenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu, Zakona o Visokom tužilačkom savetu, Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u borbi protiv visokotehnološkog kriminala, Zakona o sudijama i Zakona o sedištima i teritorijalnim nadležnostima sudova i javnih tužilaštava.
Ministar pravde Nenad Vujić rekao je da, u razgovorima sa evropskim zvaničnicima tokom nedavne posete Briselu, nije dobio odgovore šta su konkretne zamerke Evropske komisije na izmene seta pravosudnih zakona, već načelne primedbe zbog nedostatka inkluzivnosti. On je dodao da postoji mogućnost korekcije akata ako to bude tražila Venecijanska komisija.
Inače, pravosudni zakoni donose osnivanje Četvrtog osnovnog suda, utvrđuje se da je Odeljenje za visokotehnološki kriminal deo Višeg tužilaštva u Beogradu, a ne posebno tužilaštvo, predviđa se da se za međunarodnu saradnju mora tražiti odobrenje Ministarstva pravde, da o prigovorima na predmete odlučuju tužioci, a ne komisija, kako je sada, kao i da predsednici određenih sudova mogu biti birani ponovo, smanjuju se nadležnosti vrhovnog tužioca Zagorke Dolovac.
Uglješa Mrdić, poslanik SNS koji je predlagač zakona, je ranije istakao da će usvojenim izmenama zakona pravosuđe biti efikasnije, kao i da je ovo prvi korak ka, kako je rekao, vraćanju otetog pravosuđa državi i narodu. Deo opozicije je upozoravao da je u pitanju udar na nezavisno sudstvo.
Vodila se i polemika o tome da nije bilo javne rasprave o zakonima. Reagovalo je i Tužilaštvo za organizovani kriminal. Visoki savet sudstva (VSS) je saopštio da predlagač nije zatražio mišljenje saveta o predloženim izmenama, a što je zakonska obaveza propisana zakonom i tražio povlačenje iz procedure.