Srbija i Balkan
Tanasić: Srbi moraju na sve načine da štite svoj jezik u matici i regionu
U srpskom jeziku čuva se sve što su Srbi doživeli kroz istoriju i da je sve to zapisano srpskom ćirilicom, ocenio je lingvista Sreto Tanasić
Srbi moraju na sve načine da štite svoj jezik kako u matici, tako i u regionu, boreći se protiv svojatanja srpske pisane baštine, što se danas masovno čini kako bi se osigurala utemeljenost novoproglašenih jezika, istakao je lingvista Sreto Tanasić.
Srpski jezik je kako navodi, jedan od najvažnijih identitetskih znakova srpskog naroda, da je potiskivan više od jednog veka i da mu je potrebno vratiti dostojanstvo.
"Srpski jezik je, zajedno sa Srpskom pravoslavnom crkvom, u osnovi našeg nacionalnog i kulturnog identiteta", rekao je Tanasić za Srnu.
On je naveo da se u srpskom jeziku čuva sve što su Srbi doživeli kroz istoriju i da je sve to zapisano srpskom ćirilicom.
"Na srpskom jeziku, onom crkvenoslovenskom i narodnom književnom, stvorili smo dela koja spadaju među najskuplje bisere u svetskoj riznici kulture", rekao je Tanasić.
Dodao je da se stoga Srbi mogu ponositi Miroslavljevim jevanđeljem, Hilandarskom poveljom, Kulinovom poveljom, Dušanovim zakonikom.
"Možemo se ponositi što danas pišemo slovima kojim je Jefimija pisala pohvalu knezu Lazaru, ili kojim je njegov sin – srpski despot Stefan Lazarević ispisao stihove 'Slova ljubve'", rekao je Tanasić.
Upozorio je da oni koji su se namerili da unište srpski identitet ne prezaju od toga da pokušaju da uvere Srbe kako je ćirilica prevaziđena i kako nije u skladu sa novim vremenom, a ona spada među najsavršenija pisma.
"Eto, ona nije savršena, a mnogo komplikovanija pisma jesu. Isti ti koji hoće da nas odrode od našeg rođenog jezika. Na razne načine nam govore kako je sve što je naše – prosto, kako ne treba da čuvamo, učimo i negujemo svoj srpski jezik, kako to rade drugi narodi", rekao je Tanasić.
On je naveo da Srbi često posežu za stranim rečima i izrazima i to više iz odsustva svesti o značaju srpskog jezika kao nacionalnog, a manje zbog potrebe.
"Činimo to više iz lenjosti da potražimo u svome jeziku pogodnu reč ili izraz, a manje zbog njegovog siromaštva. Srpski jezik nije siromašan, mogu biti siromašni duhom samo neki njegovi nosioci, koji radije gledaju i čitaju sve što je strano, satima gledaju po mrežama zaglupljujuće sadržaje nego što čitaju domaća književna dela vrhunskog kvaliteta", naglasio je Tanasić.
Poručio je da značaj srpskog jezika treba sagledati u svetlu činjenice da je on uz Srpsku pravoslavnu crkvu danas, kao i nekada, jedini objedinjavajući činilac Srba, budući da su državnim granicama izdeljeni po različitim državama i da u nekima nije povoljan državni tretman srpskog jezika.
Tanasić je ocenio da je za vraćanje dostojanstva srpskog jezika veoma važno da mu se posveti odgovarajuća pažnja u obrazovnom sistemu, odnosno da nema ponižavajući status kao danas, sa znatno manjim brojem časova nego što ih imaju nacionalni jezici u drugim zemljama.
To, kako je naglasio, podrazumeva i vraćanje udžbenika državnom izdavaču, povećanu odgovornost za njihov sadržaj i izradu školskih programa u skladu sa
takvim opredeljenjem. Tanasić smatra da je posebno potrebno odlučno stati na put uticaju "džender" ideologije na srpski jezik i zabraniti nasilje nad njim.
Live
