Na putu ka Evropskoj uniji Srbija će najverovatnije usvojiti Predlog Zakona o uspostavljanju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom koji je podnela Vlada Srbije, a zeleno svetlo je dao i Odbor za evropske integracije parlamenta.
Šta zapravo znači dokument rogobatnog imena u skladu sa evropskim rečnikom, u kojem se nalazi i tako puno pominjana reč u Srbiji - klaster? I kakve veze ima sa Ukrajinom?
Namera je da se izgrade administrativni kapaciteti, kako bi Srbija u danu kada i ako postane član Evropske unije, mogla da, kako je objasnio ministar za evropske integracije Nemanja Starović, "sa visokim stepenom efikasnosti povlači sredstva iz kohezionih fondova EU, a kako ne bi bila u situaciji da kao neke druge države u prvim godinama svog članstva povlači tek 20 do 30 odsto raspoloživih sredstava".
Kako je ranije rekao to je procedura koju je u decembru pokrenula Evropska komisija za Ukrajinu.
"Ukrajina ne može da formalno otvori nijedan klaster, zbog toga što postoji politička blokada jedne države članice. I sada su oni doneli odluku da simuliraju, kao da su klaster 1, 2 i 6 otvoreni, da zajedno sa komisijom rade na legislativi, zakonima, podzakonskim aktima, dizanju administrativnih kapaciteta Ukrajine da u onom momentu kada se ukloni politička blokada ili se prevaziđe, oni mogu da preskoče tri stepenice odjednom", rekao je Starović.
Starović se baš danas sastao sa ambasadorom Ukrajine Aleksandrom Litvinjenkom, nekadašnjim šefom Spoljne obaveštajne službe i sekretarom Saveta za nacionalnu bezbednosti Ukrajine, obaveštajcem za kojim je rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo poternicu.
Ministar Starović je istakao "da je Srbija, kao i Ukrajina, čvrsto opredeljena za nastavak svog puta ka članstvu u EU, kao i za razmenu iskustava, podršku i saradnju u toj oblasti sa ukrajinskim partnerima". Naglasio je da bi potpisivanje Memoranduma o razumevanju između Srbije i Ukrajine u oblasti evropskih integracija doprinelo institucionalizaciji te saradnje i unapređenju zajedničkog rada na evropskom putu, saopšteno je iz kabineta Starovića.
Pomoćnik ministra za evropske integracije Branko Budimir rekao je juče na sednici odbora da je predloženi akt rezultat sveobuhvatnog procesa koji je podrazumevao ne samo konsultacije unutar vlade, već i sa organizacijama civilnog društva, Nacionalnim konventom, Stalnom konferencijom gradova i opština i regionalnih razvojnih agencija. Naveo je da je tekst zakona prosleđen i Evropskoj komisiji koja je nakon analize poslala i svoje stavove, koji su uvaženi. Kako je rekao, "predloženi zakon reflektuje pravni okvir EU".
On je naveo da će fondovi biti dostupni po pristupanju EU, ali da je, da bi bili dostupni, neophodno da se uspostavi adekvatan sistem i da bude prihvaćen od strane Evropske komisije.
"Iskustvo drugih država koje su prošle kroz taj proces pokazuje da EK pre nego što zatvori poglavlja, dubinski analizira sistem, sagledava slabosti tog sistema i traži da se sistem usavrši da osigura nesmetano provođenje programa uz punu zaštitu finansijskih interesa", rekao je.
Dok se prave planovi za novac iz fondova EU, politika Brisela prema Srbiji, kada je u pitanju Kosovo i Metohija se nije promenila. I dalje je jasno da je put ka EU uslovljen priznanjem lažne države, kao i šta god da uradimo, nema otvaranja briselskih kapija, dok se ne zatvori Poglavlje 35 skrojeno samo za Srbiju u kojoj se govori o "normalizaciji" odnosa sa Prištinom. A, svima je jasno da se čita drugačije.