Dok se u BiH prisvajaju pravoslavna groblja i crkve, predstavnici bošnjačke političke strukture i tamošnji "forum intelektualaca" krenuli su u obračun sa Srpskom kućom u Brčkom distriktu, u kojoj su od početka godine, na jednom mestu, smeštene kancelarija Vlade Republike Srpske, filijale Poreske uprave i PIO fonda.
Rukovodstvo Srpske navodi da je sve urađeno po zakonu i da je ovo zapravo atak na vladine akte i na "srpsko". Istovremeno se, s druge strane, traži da se preispita kupovina zgrade, zamerajući što je tu nekada navodno, bila kockarnica, kao i da se Republici Srpskoj zabrane ovlašćenja u Distriktu. Smeta im i naziv "Srpska kuća", navodeći da "nije u skladu sa multietničkom strukturom stanovništva Brčko distrikta i BiH, optužujući Srpsku da je nelegalno smestila entitetske institucije".
Kome smeta "srpsko" u Brčkom i BiH?
Hajku na "Srpsku kuću" pokrenuo je nelegalni visoki predstavnik Kristijan Šmit, čija je kancelarija poručuje kako će "pravovremeno uklanjanje natpisa osigurati pozitivno okruženje za dijalog". Na rešavanju tog "problema" angažovan je supervizor za Brčko distrikt koji je kako su naveli iz OHR-a, već "nekoliko meseci u kontaktu s Vladom Republike Srpske i rukovodstvom Brčko distrikta u vezi sa ovim pitanjem".
"U poslednje vreme svedočimo stalnom širenju neproverenih tvrdnji kako kupovina napuštenog objekta kockarnice u Brčko distriktu od Ugostiteljskog servisa Srpske tokom 2025. godine predstavlja pretnju punom i doslednom sprovođenju konačne arbitražne odluke za Brčko ili potencijalno kršenje Ustava BiH ili Statuta i zakona Brčko distrikta", navodi se u objavi OHR-a na društvenoj mreži Iks.
Premijer Republike Srpske Savo Minić ističe da je Vlada sprovela proceduru i da je sve u vezi sa kupovinom zgrade u Brčkom u kojoj je Srpska kuća urađeno po zakonu.
"Jednostavno, ovo je atak na bilo kakvu našu aktivnost i pravi se problem na dnevnom nivou. U Forumu su to pokrenuli juče ili danas, sutra će pokrenuti nešto drugo. Svaki put imamo neko delovanje prema Srpskoj", rekao je Minić.
Gradonačelnik Brčko distrikta Siniša Milić poručuje da pokušaj da se naziv Srpska kuća iskoristi kao izgovor za kršenje arbitražne odluke, sigurno neće proći.
"Upravo bi kršenje te odluke bilo osporavanje prava Republici Srpskoj na funkcionisanje njenih kancelarija i službi na prostoru distrikta Brčko. I to pod istim uslovima pod kojima funkcionišu i federalne institucije. Mnogo je dezinformacija. Jedna od njih je da kancelarija Fonda PIO ne može da radi u Brčkom, kancelarija Republike Srpske, budući da je to pitanje regulisano već od starta osnivanja distrikta Brčko, jer distrikt nema svoj PIO fond. Tako da entitetske nadležne službe rade već godinama na prostoru distrikta Brčko. Ovde se radi samo o preseljenju i sve je to u interesu penzionera, građana Brčko distrikta, koji u tim kancelarijama mogu da ostvaruju svoja prava", naveo je Milić, prenosi RTRS.
Lider SNSD-a Milorad Dodik poručio je da srpsko ime mnogo starije od supervizora, da ga niko neće zabraniti i ugasiti i da će s tim morati da se nose.
"Tamo gde žive Srbi, gde im Ustav garantuje konstitutivnost, objekti i institucije nosiće predznak 'srpska', svidelo se to nekome ili ne. Tako će biti i u Brčkom, gde će Srpska kuća uvek imati taj naziv. Srpska varoš u Brčkom je istorijska činjenica, ne vidim šta je sporno u imenu Srpska kuća. To što nekome smeta, njegov je problem i moraće da se nosi s njim", poručio je Dodik na Iksu.
Direktor Fonda PIO Republike Srpske Mladen Milić ističe "od kad je sveta i veka u Brčkom postoji naselje Srpska varoš".
"Bez potrebe se diže buka oko svega toga. Krajnje je vreme da prestanu podele po tom osnovu. Nema razloga da Srpska kuća smeta nekome", rekao je Milić za RTRS.
Komentarišući aktuelni spor, novinar Nebojša Malić ističe da, s obzirom na to da je Brčko mesto gde se ukrštaju Federacija i Republika Srpska, sasvim primereno i očekivano da se tu ukrštaju i svi politički sporovi između dve polovine BiH.
"Političkom Sarajevu smeta sve srpsko. Još 2005. su tužbama naterali RS da promeni imena gradova i sela (otud 'Istočno' Sarajevo), sad im smeta Srpska kuća, a stalno im smeta Republika Srpska u principu", objašnjava Malić.
Drugi problem, dodaje Malić, je što Sarajevo na Brčko gleda kao mesto na kojem može da preseče Republiku Srpsku u slučaju obnovljenog rata.
"Setite se da je na proleće 1992. od najvećeg strateškog značaja bila uspostava posavskog koridora između Krajine i Semberije, jer su zapadne srpske zemlje bile de fakto opkoljene. Ceo projekat 'distrikta Brčko' u Dejtonu i posle, bio je u funkciji presecanja tog koridora", podseća Malić.
Prema mišljenju člana Srpske akademije nauka i umetnosti SANU Koste Čavoškog, Brčko distrikt ustavno treba smatrati delom Srpske. Kako ističe Čavoški, Republika treba da se vrati na vlastiti izvorni Ustav sa kojim je ušla u okvir BiH i koji joj omogućava brojne nadležnosti.
"Sve to je stvar političke procene. Zgodnije i jednostavnije je da se vrati stari Ustav Srpske i tu ne bi bilo nikakve značajnije rasprave", naveo je Čavoški.
Brčko distrikt uspostavljen je kao kondominijum, odnosno zajedničko vlasništvo dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, sa vlastitim institucijama. Distrikt je zvanično uspostavljen 8. marta 2000, godinu dana posle konačne odluke međunarodne arbitraže za Brčko koja je bila predmet međuentitetskog spora nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.