Dok domaća javnost malo zna o unutrašnjoj strukturi studentskog pokreta, čini se da Berlin raspolaže sa više informacija. Dočekani kao relevantni politički sagovornici, studenti sa Univerziteta u Beogradu, Nišu i Novom Sadu koji čine spoljnopolitički tim "Studentske liste" u Nemačkoj su se pre dva dana sreli sa tamošnjim političarima, akterima sa civilne i medijske nemačke scene.
Domaćin skupa nazvan "Informativna razmena sa predstavnicima srpskog studentskog pokreta" bila je Fondacija nauka i politika (SWP), uticajni nemački institut koji zvanično savetuje međunarodne organizacije, ali i Bundestag i saveznu vladu nemačke o spoljnopolitičkim i bezbednosnim pitanjima.
Poruka gostiju iz Srbije, bar prema izveštaju reportera "Dojče velea" koji je prisustvovao jednoj diskusiji zatvorenoj za javnost, jasna je: protesti više nisu centralni alat, fokus se premestio na izbore. Naime, predstavnici pokreta kazali su da su shvatili kako protesti neće dovesti do "preuzimanja odgovornosti političkih struktura", te se energija sada usmerava na jačanje unutrašnjih struktura. U prevodu, fokus je na sastavljanju izborne liste, pisanju izbornog programa i pripremi za izbore koji će, po njihovoj proceni, biti tek sledeće godine.
"Kada smo uvideli da protesti neće dovesti do željenih rezultata, to jest preuzimanja odgovornosti političkih struktura, počeli smo da radimo na organizaciji izbora", rekli su predstavnici studentskog pokreta, prema navodima "Dojče velea".
U Berlinu su, bar prema novinskom izveštaju, poseban akcenat stavili na odbacivanje tvrdnji da je pokret – nacionalistički. Kao neku vrstu demantija, predstavnica iz Novog Pazara iznela je tvrdnju da je pokretu pošlo za rukom da integriše sve snage u društvu, a naročito bošnjačku.
"To je, čulo se, 'bilo važno kao odgovor na pokušaj satanizacije Bošnjaka iz Sandžaka od strane vlasti'", prenosi "Dojče vele".
Kako bi u potpunosti odbacili nacionalistički imidž, na studentskoj listi je i "odgovarajući broj" kandidata koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci.
Za publiku u Nemačkoj poruka je bila pažljivo kodirana: pokret se predstavio kao inkluzivan, proevropski i otporan na nacionalističke etikete. Dijagnoza onih članove koji se koriste nacionalnim simbolima i narativima je "integrativni patriotizam", što bi, u prevodu na srpski, bio pojam koji objašnjava prihvatljiv kompromis između nacionalnog i liberalnog diskursa.
Predstavnici nemačkih organizacija i medija bili su radoznali po pitanju navodne "uloge Rusije u aktuelnim političkim zbivanjima u Srbiji", pa se neimenovani predstavnik studenata iz Niša požalio kako su posebno u njegovom gradu "aktivne ruske obaveštajne službe". A ovaj student tačno zna i adrese na kojima se tobož kriju "ruski špijuni": "Ukazao je na Rusku stranku koja deluje u tom gradu, kao i na Srpsko-ruski humanitarni centar".
Među porukama koje se uklapaju u očekivanja zapadne publike su i obećanje da će se na svom proputovanju strogo držati Zapada.
"Mi smo treći put u Berlinu. Bili smo u Briselu, ali sigurno nećemo ići po savet u Moskvu", citira nemački medij spoljnopolitičke smernice koje su gosti izneli.
Požalili su se i da su "odnosi vlasti sa Kinom netransparentni", kao i da sam bog zna "šta je Vučić sve prodao Kini".
Studenti su kazali i kako su državu domaćina navodno ranije kritikovali zbog nedovoljne podrške,. ali da se sada situacija promenila. I to u potpunosti.
"U Berlinu su spoznali značaj našeg pokreta i kad god smo ovde jednostavno nemamo dovoljno vremena da se sastanemo sa svima koji bi sa nama hteli da razgovaraju", rekao je jedan od N.N. predstavnika studentskog pokreta.
Imena sagovornika nisu pomenuta, odnosno, ostala je nepoznanica ko su imenom i prezimenom studenti koji su se obreli u Berlinu. Takođe, nejasno je ko ih je odabrao da budu delegacija, odnosno njihovi mandati nisu objašnjeni, ali su njihove poruke očigledno tretirane kao relevantne. To, u ovom slučaju, nije propust u izveštavanju, već pokazatelj da je politička upotrebljivost važnija od legitimiteta.