Predsednici privremenih institucija u Prištini Vjosi Osmani ističe mandat 4. aprila, poslednji rok za glasanje o predsedničkom kandidatu je prekosutra, 4. marta, a vodeće albanske partije na KiM i dalje se nisu izjasnile o kandidatima.
Dok broji sitno, premijer lažne države Aljbin Kurti održava sastanke sa predsednicima političkih stranaka.
Albanski politički analitičari sa Kosova i Metohije za medije na albanskom jeziku ocenjuju da Kurtijevo Samoopredeljenje sigurno neće podržati Vjosu Osmani za drugi mandat.
S druge strane, nju to ne sprečava da juriša na drugi mandat: održala sastanke i sa predstavnicima političkih stranaka.
Ibrahima Rugovu, podsetimo, Albanci slave kao "istorijskog predsednika" i "arhitektu kosovske nezavisnosti". Osmani je, inače, iz redova DSK preletela na Kurtijevu stranku.
Takođe, Osmani je održala sastanke i sa predstavnicima političkih stranaka.
I bez obzira na očigledan razdor između Kurtija i Osmanijeve, najviše pažnje je izazvalo pominjanje potomaka oca terorističke OVK Adema Jašarija, odnosno njegovog sina i tri bratanca. Podsetimo, Jašari, pripadnici terorističke grupe, njegovi otac, braća i drugi članovi porodice poginuli su obračunu sa snagama bezbednosti SRJ u martu 1998. godine u selu Donje Prekaze, nakon što su odbili da se predaju.
Upravo Kurtijevo Samoopredeljenje lobira da neko iz njihove porodice prihvati ponudu da se kandiduje za predsednika. Bratanac Adema Jašarija Murat Jašari je već odbio predlog, dodajući da njihova porodica pripada svim Albancima.
Ostali se nisu izjasnili, a Kurti nastavlja da mantra o Muratu Jašariju kao o "idelanom predesedniku".
U kontekstu potencijalnih kandidata pominju se Ramuš Haradinaj, a iz redova "Samoopredeljenja" govorilo se da bi to mogao biti bivši pripadnik kosovske obaveštajne službe (ŠIK) i aktuelni ministar spoljnih poslova Gljauk Konjufca i poslanica Saranda Bogujevci.
Haradinaj je demantovao da će biti kandidat, a albanska javnost na KiM nije sklona da mu poveruje, zato što je se nedavno povukao sa mesta predsednika stranke Alijansa za budućnost Kosova (ABK), kojom je rukovodio duže od dve decenije.
Predsednik lažne države Kosovo bira se u skupštini, a da bi bio izabran, kandidatu je potrebno najmanje 80 glasova poslanika, od ukupno 120, u prvom krugu.
Ako ih ne obezbedi ni u prvom ni u drugom krugu, u trećem krugu mu je dovoljan 61 glas, tačnije prosta većina. Ukoliko ne bude izabran ni u trećem krugu, skupština se raspušta i raspisuju se vanredni izbori.
Do sada je samo akademik Arsim Bajrami, koji je bivši poslanik Demokratske partije Kosova (DPK), objavio da će se kao nestranački kandidat kandidovati za predsednika, ali ova vest je u albanskoj javnosti na KiM prošla ispod radara.