Srbija i Balkan

Meta je i SPC: Slučaj igumana Fotija, ili, šta po novom zakonu čeka srpsku crkvu na KiM

Monahu je i pre primene tzv. zakona o strancima čak onemogućeno da ode do manastira i uzme lične stvari i deportovan je u roku od nekoliko sati nakon što mu je saopšteno da mu se ne odobrava dalji boravak na Kosmetu
Meta je i SPC: Slučaj igumana Fotija, ili, šta po novom zakonu čeka srpsku crkvu na KiMGetty © Godong / Contributor

Da li se iza "dimne zavese" od Kurtijevog zakona o strancima po "evropskim standardima", namere nasilnog preuzimanja srpskih škola i bolnica na Kosovu i Metohiji, krije još pogubnija i po Srbe teža meta – direktan udar na Srpsku pravoslavnu crkvu, njeno sveštenstvo i monaštvo na Kosovu i Metohiji?

Sudeći po članovima zakona iza kog je stala i Evropska unija, odredbama da se svako ko na KiM boravi bez lične karte lažne države mora prijaviti policiji a zatim pribaviti i boravišnu dozvolu, odgovor je svakako – da.

Jasno je da deo monaha i sveštenika SPC na KiM iz različitih razloga nemaju kosovske dokumente i da će se shodno tome naći na udaru novog zakona, moraće da se prijave u policiju a da zatim i čekaju hoće li dobiti boravišne dozvole. Bez dozvola čeka ih proterivanje iz manastira.

U ovom kontekstu za sveštenike i monahe SPC na KiM veoma obeshrabrujući može biti slučaj proterivanja igumana manastira Devina voda kraj Zvečana, protosinđela Fotija koji je po hitnom postupku, i bez primene tzv. zakona o strancima deportovan sa Kosova i Metohije oktobra 2023. godine.

Otac Fotije rođen je 1981. godine u Skoplju, a u Eparhiji raško-prizrenskoj SPC bio je od 2004. godine. Do 2009. služio je u manastiru Sopoćani i u Gračanici, gde je proveo najviše vremena, a te godine imenovan je za nastojatelja manastira Devina voda kod Zvečana, gde je od tada boravio neprekinuto punih 13 godina obavljajući svoje monaške dužnosti.

Eparhija raško-prizrenska posle proterivanja monaha saopštila je da je otac Fotije "u skladu sa kosovskim zakonima, kao državljanin Severne Makedonije, kao i druga sveštena lica koja nemaju kosovska dokumenta, aplicirao poslednjih pet godina, svake godine za boravišnu dozvolu".

Redovno je dobijao produženje dozvole sve do oktobra 2023. godine kada je uspešno položio i imigracioni test koji organizuje tzv. kosovski MUP, ali mu je umesto boravišne dozvole tada, bez dodatnih obrazloženja, naloženo da odmah napusti KiM. 

"Štaviše, iako je imao odobreno boravište od ranije sve do 11. novembra 2023. rečeno mu je da odmah mora da ide u pritvor i da će biti deportovan, kao i da su mu sve ranije aplikacije i dozvole boravka poništene i da će njegov dalji boravak biti nelegalan. U dokumentu koji mu je dostavljen citirani su članovi zakona koji se odnose na 'razloge nacionalne bezbednosti' bez navođenja bilo kakve krivične ili druge odgovornosti, jer otac Fotije nije imao nikakve probleme te vrste", saopšteno je tada iz eparhije.

U krajnje neprijatnoj situaciji pritiska, monah je bio prinuđen da potpiše dokumenta koja su mu predata (tekst o odbijanju zahteva i tekst o poništenju prava na dalji boravak).

"Dokumenti su mu dati na albanskom i posle su mu prevedeni. Posle toga je bio pretresen sa rukama na zidu i saopšteno mu je da ako želi da izbegne pritvor, posle čega bi svakako bio bez prava boravka, može odmah biti deportovan bez zvaničnog privođenja".

Na molbu Eparhije, pored predstavnika OEBS-a na lice mesta došao je i predstavnik Euleksa, koji je fotografisao dokumente, i pokušavao da dobije obrazloženje o pravim razlozima deportacije, ali mu je kao i ocu Fotiju rečeno da se radi o 'razlozima nacionalne bezbednosti' bez ikakvih detalja", rečeno je tada iz eparhije.

Nakon što je, praktično, bio prinuđen da pristane na deportaciju, ocu Fotiju je privremeno oduzet pasoš Severne Makedonije i mobilni telefon, a njegovo vozilo parkirano ispred zgrade je detaljno pretreseno, što je video i predstavnik Euleksa, da bi zatim bio sproveden uz policijsku pratnju do granice sa Severnom Makedonijom gde su mu vraćeni pasoš i telefon.

Prethodno, monahu je onemogućeno da ode do njegovog manastira i uzme lične stvari i deportovan je praktično u roku od par sati nakon što mu je saopšteno da mu se ne odobrava dalji boravak. 

Iz Eparhije tada su "o ovom slučaju otvorenog progona na verskoj i nacionalnoj osnovi, uz otvoreno kršenje verskih prava", obavestili EU, Euleks, ambasadore zemalja Kvinte, ali i međunarodne organizacije koje se bave zaštitom verskih i ljudskih prava, međutim čitav slučaj nije kod naznačenih adresa izazvao neku reakciju niti neko veće uzbuđenje.

"Ovim brutalnim aktom kosovske institucije su bez navođenja ikakvog konkretnog razloga onemogućili funkcionisanje jednog manastira u kome je otac Fotije služio i praktično započele otvoreni progon sveštenstva i monašta SPC sa Kosova i Metohije, što je neprihvatljivo i višestruko pogoršava međunacionalnu i međuversku situaciju na prostorima Kosova i Metohije", zaključili su tada iz Eparhije raško-prizrenske.

Prethodno, otac Fotije iako stalno nastanjen u manastiru Devina voda, imao je prijavljenu adresu pri Eparhiji u Prizrenu, jer mu je svojevremeno saopšteno da "sever Kosova nije u sistemu’ i da ne može da aplicira za kosovska dokumenta sa svoje adrese na kojoj živi".

Istoričar iz Gračanice Aleksandar Gudžić za RT Balkan kaže da će primena novog zakona u tešku situaciju dovesti sveštenike i monahe koji nisu rođeni na Kosovu i Metohiji ali koji godinama i decenijama žive u manastirima na KiM.

"To će u mnogome otežati život sveštenstva i monaštva Eparhije raško-prizrenske. Koliko se tačno sveštenika i monaha može naći na udaru novog zakona nema procena, ali svakako se radi o značajnom broju za manastire ove eparhije. Sa druge strane, iskustvo nas uči da nema nikakve sumnje da će Kurti insistirati na detaljnoj, rigidnoj primeni zakona. Sve aktuelne sporazume i zakone koji idu na štetu Srba režim u Prištini je doslovno sprovodio pa nema razloga da sada bude drugačije", kaže Gudžić.

Još jedan problem jeste činjenica da na Kosovu i Metohiji živi nekoliko hiljada mladih bračnih parova, među kojima su i sveštenici, kod kojih je jedan bračni drug rođen u centralnoj Srbiji.

"Oni ne mogu da srede dokumenta, jedan od supružnika ne može da dobije potrebne papire, i sada su u teškoj situaciji i oni sami, može doći do razdvajanja parova, ali ti bračni parovi ne mogu da 'legalizuju' ni svoju decu. Kosovska administracija tim bračnim parovima traži nekakve sulude papire, suluda dokumenta koje oni ne mogu da pribave u centralnoj Srbiji", reči su Gudžića.

Što se tiče monaha i sveštenika i mogućnosti da na neki način regulišu svoj status po novom zakonu, Gudžić upozorava da je na Kosovu i Metohiji neverovatan pravni haos i more propisa koji nekada važe, nekada ne važe, koji se tumače na različite načine.

"Običan čovek, ne mora to da bude monah, kada ide da pribavi neki papir redovno se suočava sa situacijom da u jednom trenutku važi jedno pravilo, u drugom – drugo. To je posledica i neobučenosti administracije ali i konfuzije kosovskih propisa, zakona. Kada se ovome doda i diskreciono pravo službenika da odlučuju ovako ili onako, onda je haos kompletan", kaže Gudžić.

Nekoliko nedelja pred najavljenu primenu zakona reagovala je i Eparhija raško-prizrenska pozivom da se "propisi sprovode u skladu sa standardima vladavine prava, nediskriminacije i proporcionalnosti".

"Smatramo nužnim da se, pre pune primene mera koje mogu proizvesti teške posledice, usvoje jasna administrativna uputstva sa prelaznim i zaštitnim mehanizmima koji će obezbediti da studenti, nastavnici, zdravstveni radnici i druga lica koja su deo svakodnevnog života srpske zajednice ne budu dovedeni u pravni vakuum", stoji u saopštenju eparhije.

Iz ove eparhije SPC naveli su "da dele svakodnevne brige i potrebe vernika, te da sa pažnjom prate najave u vezi sa pojačanom primenom propisa koji uređuju ulazak, boravak i rad 'stranih državljana' ".

Uz uvažavanje prava institucija da uređuju pitanja boravka i kretanja lica, u eparhiji navode da se ovako osetljiva pitanja moraju rešavati u dijalogu sa srpskom zajednicom.

"Takođe treba imati u vidu da u uslovima dugogodišnjih nerešenih statusnih i administrativnih pitanja, kao i specifičnih okolnosti života srpske zajednice, postoji opravdana bojazan da bi rigidna i ishitrena primena pravila, bez jasnog prelaznog režima i bez izvodljivih procedura za veće grupe ljudi, mogla da dovede do nesagledivih posledica koje ne doprinose ni pravnoj sigurnosti ni javnom interesu, već naprotiv pojačavaju neizvesnost i tenzije".

image
Live