Prištinska "demokratija": Predsednika ni na vidiku, nisu sigurni ni kad ističe rok za njegov izbor

Što se aktuelne predsednice privremenih institucija tiče, ona je trenutno ni na nebu ni na zemlji, rado bi se kandidovala za još jedan mandat ali podrške nema ni sa jedne strane

Dok cure poslednji sati, a rok za izbor predsednika lažne države samo što nije istekao, na tzv. Kosovu je takva konfuzija da se čak ne zna ni kada taj rok ističe.

Predsednici Vjosi Osmani mandat, navodno, ističe 4. aprila, a po ustavu ove od NATO-a oktroisane tvorevine novi predsednik bi trebalo da bude izabran najkasnije 30 dana pre isteka  mandata aktuelnog. Sada, međutim, jedni tvrde da je krajnji rok 4. mart u 24 sata, dok su drugi uvereni da za izbor predsednika imaju i čitav 5. mart. Kao da to nešto menja.

Predsednica skupštine Aljbuljena Hadžiju na stanovištu je da rok ističe 4. dok u opozicionoj DSK vele da je krajnji datum 5. mart u 24 sata.

Dogovora o kandidatu za predsednika koji bi trebalo da sakupi najpre 30 potpisa poslanika da bi se kandidovao a zatim i da u skupštini dobiju dvotrećinsku većinu, ako u dva kruga to ne ostvari onda i prostu većinu, uz uslov da u tom trenutku kvorum skupštine čine dve trećine poslanika, nema i pored pet sastanaka koje je premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti poslednjih dana održao sa liderima Demokratske partije Kosova i Demokratskog saveza Kosova.

Koliko juče, Kurti je po treći put razgovarao sa predsednikom DSK-a, Ljumirom Abdidžikuom, ali rešenje se ni ne nazire. Kurti je, kao da demokratija lažne države ima tradiciju od par vekova sastanak ocenio kao "konstruktivan", ali nije izneo detalje dodajući da će o svemu "uskoro obavestiti javnost".

Prištinska "Koha" javila je da je DSK nakon sastanka sa Kurtijem  održao sednicu svojih poslanika i da su posle te sednice  ponovljene njihove dve opcije: ili predsednik izabran konsenzusom uz saglasnost svih partija, ili klasičan sporazum Samoopredeljenje DSK.

Što se tiče opozicione DPK oni su poslednju ponudu za izbor predsednika dali u subotu, a prema njoj DPK bi predložio kandidata koji bi bio prihvaćen od parlamentarne većine.

Par dana pred istek roka, Aljbin Kurti izjavio je da veruje da bi Murat Jašari, sin Rifata Jašarija i član porodice Adema Jašarija, mogao biti odgovarajuća ličnost za funkciju predsednika. Sam Murat Jašari kasnije je, kako su preneli neki prištinski portali, saopštio da nema ambiciju za tu poziciju.

Što se Vjose Osmani tiče ona je trenutno ni na nebu ni na zemlji. Rado bi se kandidovala za još jedan mandat, proteklih dana imala je intenzivne kontakte sa zapadnim silama, posebno sa SAD, pristupila je Trampovom odboru za mir, na prvoj sednici tog odbora čak je imala i verbalnu komunikaciju sa Trampom, ali, direktno podrške za njenu kandidaturu sa te strane nema. Osim, ako se nešto ne dešava ispod žita.

Proteklih dana Kurti je pomenuo još jednu opciju a ona je da ukoliko se ne postigne dogovor o ličnosti sa širokom podrškom, svaka partija predloži svog kandidata i da se proces odvija kroz glasanje u skupštini.

Po ustavu tzv. Kosova, ukoliko skupština ne uspe da izabere predsednika u ustavnom roku, a to je do 4. ili 5. marta do 24 sata, lažna država će se suočiti sa raspuštanjem skupštine i prevremenim parlamentarnim izborima. Tokom prošle godine, tzv. Kosovo je dva puta održalo parlamentarne i jednom lokalne izbore.

Profesor Enver Hasani juče je izašao sa objašnjenjem da "ukoliko procedura (izbora predsednika) započne u predviđenom roku, mora biti okončana u roku od 60 dana, u suprotnom sledi raspisivanje izbora".

"Sudeći prema ponašanju iz prošle godine, Kurti će primeniti istu logiku kao i tada – da opoziciji nametne i predsednika. Ukoliko istekne mandat Osmanijevoj, već narednog dana funkciju vršioca dužnosti preuzima Aljbuljena Hadžiju", rekao je Hasani u emisiji "Interaktiv".

Po njegovoj proceni,  eventualno probijanje roka od 30 dana moglo da dovede do toga da pitanje izbora predsednika završi pred ustavnim sudom tzv. Kosova.

"Predsednik mora biti izabran 30 dana pre isteka mandata. Ukoliko se taj rok prekrši, u ovom trenutku nema direktnih pravnih posledica jer je reč o parlamentarnom sistemu. Međutim, ako bi došlo do kršenja roka i slučaj završio pred ustavnim sudom, ta institucija bi dala konačnu reč – mogla bi da konstatuje povredu i izrekne opomenu ili da naloži održavanje izbora, mada su male šanse da do toga dođe", naveo je Hasani.