Srbija i Balkan

Mali: Ovo je najveća kriza u svetu, imamo mehanizme da ublažimo posledice

Čak su i Amerikanci pokrenuli inicijativu da se skinu sankcije sa ruske sirove nafte kako bi se stabilizovala situacija na svetskom tržištu, naglasio je ministar finansija Srbije
Mali: Ovo je najveća kriza u svetu, imamo mehanizme da ublažimo posledice© TANJUG/ RADE PRELIĆ/ bg

Kada je reč o tome kakva je situacija u državnoj kasi, ako uzmemo u obzir geopolitičku situaciju, ovo jedna od najvećih kriza ikada, poručio je ministar finansija Siniša Mali. Dodao je da država ima mehanizme da ublaže posledice, a jedna od njih je smanjenje akcize na gorivo. 

"Mora svima da bude jasno da se radi o jednoj od najvećih kriza ikada i pitanje je kako će se ovo završiti i kada će se završiti. Vidite i sami da su cene sirove nafte otišle gore, da je cena gasa otišla gore. Čak su i Amerikanci pokrenuli inicijativu da se skinu sankcije sa ruske sirove nafte kako bi se stabilizovala situacija na svetskom tržištu", izjavo je Mali za RTS.

Napomenuo je da je važno da imamo dovoljno rezervi u ovom trenutku i sirove nafte i kerozina i dizela i benzina.

"Imamo sve ono što je neophodno da u kratkom vremenskom periodu, kako bih rekao, preživimo ovu krizu", dodao je Mali.

Podsetio je da kada se desila korona država je reagovala sa devet milijardi evra programa pomoći privredi, a 2022. godine kada je bila energetska kriza, slična ovoj, kada je počeo sukob u Ukrajini, "rekli su ljudi neće biti ni grejanja, neće biti ni struje, neće biti ničega, ali smo opet odgovorno reagovali sa čak dve milijarde evra".

"Tako da pratimo šta se dešava, predsednik je to najavio. Mi ćemo i za cene goriva na pumpama u Srbiji reagovati kao država. Imamo mehanizme, recimo jedan od mehanizama je i smanjenje akcize na gorivo, upravo kako bismo ublažili negativne posledice povećanja cena sirove nafte na svetskom tržištu", poručio je Mali.

Dodao je da je nacionalna strategija "Srbija 2030" najambiciozniji razvojni program u istoriji zemlje koji podrazumeva ukupno skoro 50 milijardi evra kapitalnih investicija.

Mali je naveo da je Srbija poslednjih godina značajno povećala vrednost svoje ekonomije i da je cilj da se taj trend nastavi.

"Mi smo 2012. godine imali bruto domaći proizvod 35 milijardi evra. Prošle godine skoro 90 milijardi. Sa ovim programom i ulaganjem želimo da idemo na preko 130 milijardi“, rekao je Mali.

Dodao je da danas imamo BDP po glavi stanovnika preko 13.500 evra po glavi stanovnika, ali da je cilj da do 2035. godine idemo na više od 20.000 evra.

"Hoćemo da do 2030. godine minimalna zarada u Srbiji bude ne manja od 760 evra", naveo je Mali.

Podsetio je da je minimalna zarada 2010. godine iznosila oko 15.700 dinara, dok danas iznosi 551 evro. Takođe, kako je dodao makroekonomska stabilnost nam je veoma važna u ovom trenutku, a javni dug u odnosu na BDP u Srbiji je, kakao je naglasio, samo 41,5 odsto. Prosek u evrozoni je 88,5 odsto, kaže ministar.

Nije sve u brojkama, želimo u EU

Ističe da nije sve u brojkama, već da su prvi i osnovni cilj mir i stabilnost.

"Hoćemo da jačamo vojsku ne da bismo nekoga napadali, nego zato što je to glavni i osnovni stub čuvanja našeg identiteta, naše slobode, naše suverenosti, odvraćanja na kraju krajeva od bilo kakve agresije. Dakle, želimo da izbegnemo bilo kakav sukob, da jednostavno našoj deci obezbedimo sigurnu budućnost", naglasio je Mali.

Hoćemo i da budemo članica Evropske unije, dodao je ministar.

"Srbija je na putu da bude članica Evropske unije, da vidimo šta sve treba mi da uradimo, koje reforme da sprovedemo, a sprovodimo ih već, da bismo u tome uspeli, da na najbolji mogući način budemo i deo jedinstvenog tržišta, ali sa druge strane da budemo deo Šengen zone, svega onoga što dodatno može da doprinese rastu i razvoju naše zemlje i rastu životnog standarda", objasnio je Mali.

image
Live