U Rusiji se poslednjih godina radi na razvijanju lekova koji su često znatno jeftiniji od zapadnih, a prema tvrdnjama stručnjaka i podjednako kvalitetni.
Međutim teško stižu do pacijenata u Srbiji. Postavlja se pitanje zašto je domaće tržište gotovo u potpunosti okrenuto zapadnim farmaceutskim kompanijama i ostavlja građane bez povoljnih alternativa.
Domaći regulatorni sistem Srbije u velikoj meri prati evropska pravila, pa lekovi koji su registrovani u EU lakše dobijaju dozvole za prodaju u Srbiji. Pravilnik o uvozu medicinskih sredstava koja nisu registrovana u svom sedmom članu navodi da Agencija može da odobri uvoz neregistrovanog medicinskog sredstva koje se uvozi iz država koje nisu članice EU i za koje nije izvršeno ocenjivanje usaglašenosti, a za koje je izvršena ekvivalentna procena sigurnosti i performansi.
Gde nastaje problem i zašto ne uvozimo lekove iz Rusije ili Indije, Kine, ali ni iz Australije i Kanade?
Profesor dr Danica Grujičić rekla je da naše tržište nije difersifikovano po pitanju uvoza lekova jer svaki zakon koji se donosi u Skupštini mora da prođe kontrolu u EU.
"Pojedini zakoni, možda, ne prolaze, ali to je samo ukoliko se menja jako mali broj članova zakona, tako da ne zahtevaju potvrdu u EU. Naravno, EU štiti svoje tržište i svoje farmaceutske kuće i oni imaju određena svoja pravila, koja smo mi usvojili", rekla je Grujičić u emisiji "Jutro na RT" na televiziji RT Balkan.
Ispričala je da dok je ona bila ministar zdravlja da je naša farmaceutska inspekcija poslata u ruske fabrike da bi dobili procenu da li zaista zadovoljavaju sve one uslove koje zadovoljavaju fabrike koje rade kod nas i u Evropi te da su dobili pozitivni izveštaj. Dodaje da je čak jedan preduzetnik bio spreman da jedan ruski lek proizvodi u Ivanjici, međutim, naglašava da je sve to stalo.
"Mislim da je to zato što vrh države smatra ili ima nalog da ne pušta ništa što je rusko u Srbiju. Odgovorno tvrdim da nijedna ruska kompanija koja želi da dođe ovde, nema nikakvu šansu", dodala je.
Kaže da bi se nešto uradilo i da bi ruski lekovi prodrli na srpsko tržište potrebna je, između ostalog, i dobra volja.
Ističe da su Rusi savladali određenu tehnologiju i da su se po uvođenju sankcija okrenuli sami sebi.
"Jako dobro su razvili svoju farmaceutsku industriju i ono što su meni rekli kada su uvedene sankcije je to da jedine kompanije koje su ispoštovale ugovor o isporuci određenog broja lekova su bile američke. Evropske kompanije su odmah prestale da im izvoze lekove", istakla je.
"Više od 85 posto lekova koji se koriste u Rusiji su proizvedeni tamo", naglasila je.
Grujičić ističe da su i Kinezi našoj farmaceutskoj inspekciji dozvolili da ode i da pogleda njihove fabrike.
"Kada imate od vaše inspekcije za lekove odluku da je to po svim principima i EU i po zakonu Republike Srbije, ne bi trebalo da bude nikakvih problema za registraciju samog leka", rekla je.
Govoreći o ceni lekova sa drugih tržišta, među kojima su i ruski lekovi, ističe da je apsolutno učinkovitost ista, a da bi cena ruskog bila bar za 30 odsto jeftinija.
"Mislim da osnovni problem u pogađanju te cene lekova je u našem fondu i bojim se da se naš fond ponaša kao fondovi po Zapadu. Nisam sigurna da su cene objektivne", istakla je Grujičić, dodajući da kao ministar nemate mnogo uticaja šta će da radi fond za koji smatra da ne treba da postoji.
Kaže da ima velike primedbe na rad Agencije za lekove i medicinska sredstva.
"Agencija za lekove radi vrlo sporo, vrlo sporo se donose odluke i potpuno sam nezadovoljna načinom kako oni određene stvari procenjuju. Nekakva nova vlast ili nekakva nova vlada ozbiljno mora da razmišlja o tome da se promeni Zakon o zdravstvenoj zaštiti, da se veće ingerencije daju Ministarstvu i da se iskoriste postojeće laboratorije Univerziteta", rekla je Grujičić, ističući da je stava da Agenciju za lekove treba ugasiti.
Smatra da treba napraviti stručno-etičke komisije unutar samog Ministarstva zdravlja od ljudi koji su najmanje 30 ili 25 godina u struci.
"Mislim da vlada potpuna dezorganizacija i to ne samo sada nego više godina i ne samo u toku ove vlasti nego i u toku one prethodne", ističe Grujičić.
Kaže da je ova vlast uradila dobre stvari što se tiče renoviranja nekih bolnica, nabavke većeg broja aparata, te da su uslovi pod kojima se radi bolji.
"Državno zdravstvo mora opstati, svaka država koja drži do svojih građana mora da obezbedi normalno zdravstvo, mora da proceni koliko lekara opšte prakse pre svega treba, šta je potrebno da oni znaju, šta je potrebno od opreme da oni imaju i onda možemo od njih da tražimo 85-90 posto završenog posla", istakla je.
Kaže da je drugačije bilo za vreme epidemije virusa korona, da je tada bilo vanredno stanje i da je Agencija za lekove onda radila samo to.
"Tada je uvezen 'sputnjik', osnovna supstanca je uvezena iz Rusije", rekla je dr Danica Grujičić.