
Nove generacije zatrovane: Od ulaska Hrvatske u EU, ustaštvo postaje legitimno (VIDEO)
Gotovo svaki četvrti Hrvat, mlađi od 24 godine, da je u prilici, bez oklevanja bi stao uz jedinice ustaške Nezavisne Države Hrvatske (NDH).

U tome prednjače muškarci, stanovnici Dalmacije, muškarci, glasači HDZ-a i Domovinskog pokreta.
Istraživači su ispitanicima u anketi postavili jednostavno pitanje: na čiju biste stranu stali u Drugom svetskom ratu – antifašističkog partizanskog pokreta ili jedinica NDH? Kada je isto istraživanje sprovedeno pre pet godina, ukupno gledajući, samo 11 posto Hrvata biralo je stranu ustaške države.
Ustaška ideologija u Hrvatskoj je prihvatljiva, štiti je vlast.
Nad Srbima u NDH su počinjeni najmostruozniji zločini, a mnogi istoričari ističu značaj kulture sećanja da se zločini ne bi ponovili.
Hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić ne vidi ništa sporno u ustaškom pozdravu "Za dom spremni".
To nije samo statistika, već duboka gnojna rana na licu Evrope koja se opet otvara.
O tome kako neonacistički zanos naših suseda utiče na nas i šta država mora da preduzme za "Jutro na RT" govorio je predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta.
Linta je podsetio na to da je sve krenulo sa Prvim opštim saborom HDZ-a, 1990. godine, te da je tada Tuđman najavio rehabilitaciju ustaštva, a na tom događaju se govorilo o istorijskim granicama Hrvatske i bio je istaknut ustaški grb sa prvim belim poljem.
Naveo je da je do zatišja došlo kada je Hrvatska sebi postavila strateški cilj da postane članica EU i da nakon ulaska u EU počinje razbijanje dvojezičnih tabla u Vukovaru.
Naveo je i podatak da je oko 70 odsto maturanata, prema istraživanju iz 2021, smatralo da genocidna NDH nije bila fašistička tvorevina.
"Od ulaska Hrvatske u EU, ustaštvo postaje legitimno", rekao je Linta.
Istakao je da narativ o Srbima kao "lošim momcima" dominira u velikom delu međunarodne zajednice i dodao je da postoje različiti standardi u suđenjima za ratne zločine. U tom smislu je napomenuo da je najveći broj Srba završio u Hagu, a da su oslobođeni Ante Gotovina, Ramuš Haradinaj, Naser Orić, kao i da se srpske žrtve negiraju, a veličaju se albanske, hrvatske i druge.
"U Hrvatskoj ne postoje ozbiljne društvene snage koje bi pokrenule denacifikaciju i Hrvatska je faktor nestabilnosti. Mi, kao država, treba da pokrenemo borbu za međunarodno priznanje genocida nad našim narodom", naveo je Linta.
"Moramo i međunarodnoj javnosti da ukazujemo na činjenicu stradanja srpskih civila i ratnih zarobljenika u BiH i na KiM", naveo je gost RT Balkan i dodao je da je potrebno napraviti memorijalni centar srpskim žrtvama na području biše SFRJ.
Ocenio je da, kada su ove teme u pitanju, nema rezultata za nekoliko meseci ili godina, te da se nada da će ove teme doći na dnevni red.
Naveo je i da se nada da će država da zaštiti srpske borce i pomenuo je suđenja i sve češća hapšenja u Hrvatskoj i na KiM.
Upitan o tome da treba uspostaviti Dan sećanja na srpske žrtve genocida u NDH, kao i koliko je važno edukovati mlade ljude, jer vidimo i po rezultatima ovih istraživanja da su mladi ljudi oni koji bi stali uz NDH, a stariji se uzdržavaju, Linta je naveo da je to posledica opšteg stanja u hrvatskom društvu i da je reč o ljudima koji su rođeni posle 1995. godine.



