Rok koji je Priština dala za primenu novog zakona o strancima, kojim pokušava da parališe život Srba, blokirajući funkcionisanje zdravstvenih ustanova, univerziteta i ostalih obrazovnih ustanova u južnoj pokrajini, ističe sutra.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković obratio se na vanrednoj konferenciji za medije i rekao da je Beograd došao do rešenja za Srbe na Kosovu i Metohiji po pitanju takozvanog zakona o strancima. Rešenje, kako je rekao, podrazumeva izdavanje radnih dozvola.
"Rešenje je u tome da 10 srpskih gradonačelnika sastavlja listu svih naših zaposlenih u školskim i zdravstveni ustanovama i na osnovu te liste se daje radno i boravišno pravo Srbima zaposlenim u tim institucijama", navodi Petković.
Patrijarh srpski Porfirije uputio je juče pismo predsednicima Ruske Federacije Vladimiru Putinu i Sjedinjenih Američkih država Donaldu Trampu, kao i papi Lavu Četrnaestom, predsedniku Francuske Emanuelu Makronu, te premijerima Italije Đorđi Meloni, Velike Britanije Kiru Strameru, kancelaru Nemačke Fridrihu Mercu, generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterešu i generalnom direktoru Uneska Haledu el Enaniju, u kojem ih "poziva da upotrebe svoj autoritet kako bi vlasti u Prištini obustavile primenu krajnje diskriminatorskog zakona o strancima".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izrazio je uverenje da će ruski predsednik i njegov američki kolega sa pažnjom pročitati pismo koje im je uputio srpski patrijarh Porfirije povodom aktuelne situacije na KiM.
Komentarišući situaciju u kojoj se nalazi srpski narod na KiM, istoričar i akademik Slavenko Terzić za RT Balkan, poručuje da "moramo da dignemo snažno glas u odbrani srpskog naroda na KiM".
"Ukoliko država ne pošalje ozbiljne note i elaborate svim zemljama, bojim se da ćemo mi nastaviti naše oglašavanje, a da će se sudbina Srba završavati onako kako ne bi smela. Bitan je i glas naših saveznika u svetu", ukazuje Terzić.
Kako kaže, moramo da dignemo svoj glas.
"Srpski narod treba da se okupi po svim gradovima, da se organizuju protesti protiv konačnog zatiranja srpskih tragova na KiM. Mi ćutimo. To je pitanje je geopolitičko. Još je krajem 19. veka, načelnik Generalštaba Austrougarske je rekao da onaj ko dominira Makedonijom i KiM, taj dominira čitavim Balkanom", objašnjava Terzić.
Sagovornik RT Balkan, koji je bio i svedok odbrane na suđenju bivšem predsedniku Srbije i SRJ Slobodanu Miloševiću, iznosio je na hiljade argumenata i spisa o postojanju srpske državnosti na KiM. Na pitanje koliko je to značajno i koliko je tužilaštvo u Hagu bila zainteresovano, Terzić navodi da je "sa stanovišta istorijske nauke važno jer će ta građa", kako kaže, "možda u budućnosti biti predmet nekog objektivnog istraživanja".
"Takozvanu međunarodnu zajednicu ne interesuje sudbina KiM. Ima u tim državama intelektualaca, ljudi koji razumeju taj problem. Ali, oni koji vode te države i koji su izveli agresiju na Srbiju i SRJ Jugoslaviju, njih to ne zanima. Taj takozvani tribunal za bivšu Jugoslaviju je imao cilj da osudom učesnika takozvanog udruženog zločinačkog poduhvata, abolira prave zločince, koji su razbili Jugoslaviju, doveli do građanskih ratova, bombardovali Republiku Srpsku Krajinu, Republiku Srpku i SRJ. Za te zločine niko nije odgovarao", ukazuje Terzić.
Kako ističe, "bio je uveren da kao svedok ekspert brani, ne samo bivšeg predsednika, već i istinu o prošlosti KiM, Srbije i srpskog naroda".
"Sve što se dešavalo u Hagu bilo je naopako obrnuta istina o ulozi Srba na Balkanu. Kad je reč o KiM, mi smo podneli mnogo dokumenata. Jasno je da je sud u Hagu bio politički sud. Ni danas ne očekujem ništa dobro od zapadnih vlada i država naročito, onih koji su priznali otcepljenje naše teritorije", ističe Terzić.
Projekat "velike Albanije je opasan za čitav region", kako za Srbiju, tako i za Crnu Goru, Severnu Makedoniju i Grčku.
"Ako se ne borimo za KiM, sutra će neki drugi tražiti neke druge delove Srbije", ukazuje Terzić.
Osvrćući se na knjigu Marka Parezanovića "Hibridni rat od doktrine do prakse", čiji je recenzent, o tome kakav doprinos daje, kao i o tome koliko se strane službe bave nama, Terzić ističe da "daje profesionalno i stručno objašnjenje hibridnog rata".
"Ta reč je od skoro u upotrebi, ali rat postoji odavno. Britanci su najsjajniji, nesporno je kad smo mi u pitanju da se na tome odavno radi. Hibridni rat je u dobroj meri razorio organsko tkivo našeg naroda. Mi počinjemo da se stidimo svoje istorije, uzora, književnosti, i da sve što je strano prihvatamo kao domet velikih civilizacija, a da se stidimo domaćih postignuća", zaključuje Terzić.