
Tim Venecijanske komisije u Beogradu: Šta će biti sa pravosudnim zakonima koji nisu po meri EU

Predstavnici Venecijanske komisije došli su u Beograd, a u okviru misije davanja mišljenja o setu pravosudnih zakona koje je Skupština Srbije usvojila 28. januara, ali oni nisu po meri Evropske unije. Deo javnosti takođe je iskazao nezadovoljstvo donošenjem akata koji za vlast predstavljaju "vraćanje otetog pravosuđa", a za opoziciju "udar na nezavisnost".
Zato je Beograd rešio da potraži mišljenje stručnjaka Venecijanske komisije o izmenama i dopunama Zakona o javnom tužilaštvu, Zakona o Visokom tužilačkom savetu, Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u borbi protiv visokotehnološkog kriminala, Zakona o sudijama i Zakona o sedištima i teritorijalnim nadležnostima sudova i javnih tužilaštava, i voljan je, kako se moglo čuti na sastancima, da ispoštuje odluku.

Pravosudni zakoni podrazumevaju osnivanje Četvrtog osnovnog suda, utvrđuje se da je Odeljenje za visokotehnološki kriminal deo Višeg tužilaštva u Beogradu, a ne posebno tužilaštvo, predviđa se da se za međunarodnu saradnju mora tražiti odobrenje Ministarstva pravde, da o prigovorima na predmete odlučuju tužioci, a ne komisija, kako je sada, kao i da predsednici određenih sudova mogu biti birani ponovo, a svim ovim se smanjuju nadležnosti vrhovnog tužioca Zagorke Dolovac.
Uglješa Mrdić, poslanik SNS-a koji je predlagač zakona, je ranije istakao da će usvojenim izmenama zakona pravosuđe biti efikasnije, kao i da je ovo prvi korak ka, kako je rekao, "vraćanju otetog pravosuđa državi i narodu". Deo opozicije je upozoravao da je u pitanju udar na nezavisno sudstvo. Iz Tužilaštva za organizovani kriminal su poručili da će smanjivanjem broja tužilaca upasti u ćorskokak sa predmetima.
Vodila se i polemika o tome da nije bilo javne rasprave o zakonima. Reagovalo je i Tužilaštvo za organizovani kriminal. Visoki savet sudstva (VSS) je saopštio da predlagač nije zatražio mišljenje saveta o predloženim izmenama, a što je zakonska obaveza propisana zakonom i tražio povlačenje iz procedure.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos apelovala je na Srbiju da revidira izmene pravosudnih zakona i poručila da "ne razume zašto Beograd povlači poteze koji ga udaljavaju od članstva u EU".
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić izjavila je danas posle sastanka sa delegacijom Venecijanske komisije, na kojem su prisustvovali poslanici SNS Milenko Jovanovi i Uglješa Mrdić, da je zajednički cilj obe strane isti - pravosuđe nezavisno od svake vrste pritisaka i uticaja, ali ne nezavisno od Ustava i zakona.
Ona je zahvalila članovima delegacije što su prihvatili njen poziv i došli u Srbiju, kako bi u što kraćem roku izradili mišljenje o setu pravosudnih zakona.
"Članovi delegacije Venecijanske komisije imali su priliku da iz prve ruke dobiju odgovore na sva pitanja u vezi sa usvojenim setom pravosudnih zakona koji će im koristiti pri izradi finalnog mišljenja. Predsednica Skupštine izjavila je da je saradnja Srbije sa Venecijanskom komisijom izuzetno dobra i podsetila koliko je bila značajna njihova pomoć pri izradi konačne verzije ustavnih amandmanima, usvojenih na referendumu 2022. godine", navodi se u saopštenju iz srpskog parlamenta.
Brnabićeva je dodala da je Venecijanska komisija tada ocenila ustavne amandmane kao izrazito pozitivan korak ka još nezavisnijem pravosuđu, "ali da se i tada javio otpor ka njihovom usvajanju, te da se zemlja suočila sa negativnom kampanjom od strane istog dela javnosti koji danas najoštrije kritikuje usvajanje pravosudnih zakona".

Ministar pravde Nenad Vujić istakao da su sve zakonske odredbe zasnovane na ustavnim rešenjima usvojenim 2022. godine i garancijama za nezavisnost sudstva i samostalnost javnog tužilaštva. On je, kako je saopšteno iz Ministarstva pravde, predstavnike Venecijanske komisije detaljno informisao u vezi sa primenom izmena i dopuna zakona.
"Naglasio je da izmene i dopune ni u čemu ne odstupaju od preporuka koje je Venecijanska komisija dala prilikom izrade ustavnih amandmana i pratećih zakona, već da su čak neke od tadašnjih preporuka tek sada usvojene, odnosno primenjene u punom kapacitetu. Ministar je delegaciji Venecijanske komisije skrenuo pažnju da se izmenama zakona jača mandat Visokog saveta tužilaštva proširenjem njegovih ovlašćenja u odnosu na institut upućivanja javnih tužilaca, u skladu sa ranijim preporukama te komisije. Vujić je istakao da nikakva nova ovlašćenja izvršne vlasti u odnosu na pravosuđe nisu uvedena, niti je zakonskim izmenama ostavljen prostor za bilo kakav politički uticaj na pojedinačne sudijske ili tužilačke odluke", piše u saopštenju.
Vujić je dodao da "Srbija ostaje u potpunosti posvećena jačanju nezavisnosti, samostalnosti, odgovornosti i efikasnosti pravosudnog sistema, u skladu sa Ustavom Srbije i evropskim standardima".
Gosti su razgovarali i sa predstavnicima opozicije. Deo stranaka je predložio da stavljanje akata van snage.
Iz Ekološkog ustanka im je poručeno da su zakoni protivustavni. Poslanica ove stranke Danijela Nestorović rekla je medijima da je predstavnike Venecijanske komisije posebno je zanimala inicijativa opozicionih poslaničkih grupa koje su od Ustavnog suda zatražile procenu ustavnosti takozvanih "Mrdićevih zakona".
"Jedan od predstavnika Venecijanske komisije pitao je da li postoje bilo kakve šanse da Ustavni sud to reši u što kraćem roku, a mi smo napomenuli da još nisu donete odluke koje se tiču vanrednog stanja u vreme korone", rekla je Nestorovićeva ukazujući na, kako je rekla, "tromost Ustavnog suda".
Predstavnici Venecijanske komisije tražili su i pisane podneske sa detaljnim stavovima poslanika koje će uzeti u obzir kada budu donosili odluke. Kako je najavljeno, pravosudni zakoni će biti tema na sednici u junu.






