NATO agresija i globalne promene

Na današnjoj konferenciji koju je organizovao Beogradski forum za svet ravnopravnih povodom 27 godina od NATO agresije, obnovljena je inicijativa da Slobodan Milošević bude sahranjen u Aleji velikana na Novom groblju, da se utvrdi potpuna lista svih civilnih, vojnih i policijskih žrtava NATO agresije, kao i da se završi podizanje spomenika žrtvama agresije NATO pakta u Parku prijateljstva na Novom Beogradu

Povodom 27. godišnjice od početka ilegalne agresije NATO na SRJ, u Domu vojske Srbije u Beogradu održana je konferencija na temu: "Agresija NATO 1999. i globalne promene".

Učesnici konferencije pokrenuli su inicijativu da se Slobodan Milošević, bivši predsednik Republike Srbije i SRJ, sahrani u Aleji velikana, kao i da jedna ulica ili trg ponesu njegovo ime. Takođe je obnovljena inicijativa da se utvrdi potpuna lista svih civilnih, vojnih i policijskih žrtava NATO agresije, kao i da se spomenik žrtvama agresije NATO pakta u Parku prijateljstva na Novom Beogradu u potpunosti završi prema projektu i da se upali večna vatra.

Pored govornika iz Srbije, predstavnika Beogradskog foruma za svet ravnopravnih, Kluba generala i admirala Srbije i Fonda dijaspore za maticu, na konferenciji su učestvovali gosti iz inostranstva: dr Ivan David, poslanik Evropskog parlamenta iz Češke, prof. Mišel Čosudovski iz Kanade, general Leonid Ivašov iz Rusije i Milutin Ilić, analitičar iz Praga.

Predstavljene su dve knjige Beogradskog foruma – "Srbija u doba globalnih promena" i "EPS tokom NATO agresije".

Među govornicima iz Srbije bili su Nikola Šainović, bivši potpredsednik Vlade SRJ, akademik Milovan Bojić, direktor Instituta "Dedinje" i komandant civilne zaštite u vreme agresije, dr Ljiljana Verner, predstavnica srpske dijaspore, nekadašnji ministar spoljnih poslova SRJ Živadin Jovanović, general Luka Kastratović, Slobodan Babić, Rade Drobac i Dragoljub Bosnić.

Agresija NATO-a na Srbiju, odnosno tadašnju SR Jugoslaviju počela je pre 27 godina, 24. marta 1999. godine u 19.53 časova. Agresija na SRJ bila je presedan i izvedena je bez saglasnosti Saveta bezbednosti UN. Prema podacima Ministarstva odbrane Srbije, tokom NATO agresije ubijen je 1.031 pripadnik vojske i policije, a ranjena su 5.173 vojnika i policajca. Poginulo je oko 2.500 civila, među njima 89 dece, a ranjeno je oko 6.000 civila, od toga 2.700 dece.