Od terorista na listi SAD do "oslobodilaca": Kako je UČK postala NATO pešadija na KiM

NATO je od štaba tzv. OVK tražio da identifikuje ciljeve, čije je tzv. OVK dala koordinate, kazao je bivši član štaba ove terorističke formacije

Nije tajna da su pripadnici terorističke "Oslobodilačke vojske Kosova" (OVK) bili pešadija NATO-a na Kosovu i Metohiji tokom agresije na SR Jugoslaviju 1999. godine. 

A baš povodom obeležavanja 27 godina od početka agresije na SR Jugoslaviju na ovu činjenicu je podsetio bivši član štaba tzv. OVK Rame Buja, rekavši da je "UČK bila vojska NATO-a na terenu". 

On je u ispovesti za medije na albanskom jeziku rekao da je bilo teško poverovati da će se "operacija realizovati, čak i nakon obećanja posle pregovora u Rambujeu, sastanaka sa Olbrajtovom i generalom Klarkom". 

Naveo je da je NATO od štaba tzv. OVK tražio da identifikuje ciljeve, čije je tzv. OVK dala koordinate, i da su ciljevi gađani sa "izuzetnom preciznošću". 

Da li se Zapad plaši kostura iz ormana

Podsetimo, u proleće 1993. godine, na KiM su počeli napadi terorističke organizacije koja je sebe nazivala "Oslobodilačka vojska Kosova". 

Međutim, iako je i za specijalnog američkog predstavnika Roberta Gelbarda u Beogradu 23. februara 1998. "OVK bez ikakve sumnje teroristička organizacija", nekoliko meseci kasnije i za njega, ali i za čitavu američku administraciju pripadnici OVK više nisu bili teroristi, već su postali borci za slobodu.

Bivši šef Obaveštajne službe Albanije (ŠIŠ) Fatos Klosi prošle godine je detaljno opisao kako je došlo do saradnje Centralne obaveštajne agencije (CIA) i tzv. OVK. 

U razgovoru za medije na albanskom jeziku rekao je da je u februaru 1998. godine, CIA nadgledala aktivnosti tzv. OVK i tražila je od Klosija da se organizuje sastanak sa predstavnicima "gerilske vojske". 

Stoga nije teško pretpostaviti da preturanje po prošlosti ne ide u prilog ni Alijansi i partnerima. 

Naročito ako se uzme u obzir da se očekuje izricanje presude bivšim komandantima tzv. OVK u Hagu Hašimu Tačiju, Kadriju Veseljiju, Redžepu Seljimiju i Jakupu Krasnićiju, koji su optuženi za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti. Specijalno tužilaštvo u Hagu traži po 45 godina zatvora za svakog od njih.