U trenutku kada sukob na Bliskom istoku ključa, nakon agresije SAD i Izraela na Iran, energetska sigurnost nacionalnih ekonomija nameće se kao ključno pitanje. Kada je u pitanju Srbija, deo slagalice za opstanak ekonomije predstavlja gasni aranžman sa Rusijom koja nam je uvek bila stabilan partner i od koje smo dobijali ovaj energent po najnižim cenama.
Zamenik direktora Ekonomskog instituta Ruske akademije nauka Mihail Lobanov za RT Balkan kaže da je za Srbiju veoma značajan ruski gasni aranžman i da naša zemlja koristi oko tri milijarde kubnih metara gasa godišnje, a 90 odsto stiže iz Rusije.
"Možemo da očekujemo kratkotrajni gasni ugovor zbog situacije na svetskim tržištima, ali su moguća i lepa iznenađenja budući da je Slovačka, pre određenog vremena, dobila ugovor na 10 godina. Nadam se da će obe strane da nađu neki interes. Ne bi me iznenadio kratkoročni ugovor na tri ili šest meseci po ceni od 280 do 300 evra. Na taj način Srbija može da uštedi 600 do 700 miliona evra godišnje budući da cene gasa na berzi idu i do 1.000 evra", kaže Lobanov za "Jutro na RT".
Iran je u Kataru uništio 17 odsto kapaciteta ove zemlje za proizvodnju gasa, a postoji zabrinutost da bi, ako dođe do eskalacije sukoba, cena barela nafte dostigla 200 dolara. Dodatna neizvesnost stvorena je nakon napada na ostrvo Južni Pars koje je najveće gasno nalazište u svetu. Sve to, kako kaže naš sagovornik, utiče na cene energenata, pa bi Srbiji sasvim sigurno odgovaralo da dobije dugoročni aranžman i pouzdane i povoljne isporuke.
Srbija je 2024. godine uštedela više od 300 miliona evra zbog gasnog aranžmana sa Rusijom. Lobanov naglašava da je uništavanje energetske infrastrukture od strane Ukrajine, deo hibridnog rata protiv Rusije i napominje da u tom kontekstu ne može da se isključi ni faktor Bugarske. Ova zemlja, podseća naš sagovornik, sledi zahteve EU, a evropski "stručnjaci" mogu da protumače da ni tranzit do Srbije preko ove zemlje nije moguć. On naglašava da je jasno zašto rukovodstvo naše zemlje pokušava da diverzifikuje snabdevanje energentima, ali da je cena gasa koja stiže preko Turskog i Bugarskog toka znatno niža od američkog LNG-a.
"U grčku luku 'Aleksandropolis' isključivo stiže američki LNG, iako su navodno otvoreni za gas iz Katara i Egipta. Prošle godine je stiglo iz Amerike manje od milijardu kubnih metara gasa za ceo region, iako je kapacitet 5,5 milijardi. Takođe, cene LNG-a su za 30 do 60 odsto više od cena gasa koji stiže kroz gasovod", kaže ruski stručnjak.
Katar će, kako navodi, sada sasvim sigurno smanjiti izvoz gasa. Sve to, uz porast cena energenata, odgovora Amerikancima, što je Donald Tramp direktno rekao. Ali, cena galona goriva u Americi sada je stigla do četiri dolara, što svakako utiče na Trampov rejting.
On je rekao da Azerbejdžan izvozi do 13 milijardi kubnih metara gasa u Evropu, ali da je rukovodstvo ove zemlje više puta demantovalo da je u pitanju gas iz Rusije. Takođe, cilj ove zemlje je da izvozi, u nekom budućem vremenu, 20 milijardi kubnih metara gasa u Evropu koja troši čak 290 milijardi.
"O gasu iz Azerbejdžana koji će zameniti za katarski ili američki, moguće je govoriti samo kada se posmatra južna i jugoistočna Evropu, tačnije Bugarska, Rumunija i delimično Italija", dodaje Lobanov.
Situacija sa NIS-om presedan
On se osvrnuo i na pregovore o NIS-u navodeći da su oni komplikovani i da se ne zna da li će američki OFAK odobriti ovu transakciju.
"To još nismo čitali ni u nekim klasičnim udžbenicima o ekonomskoj trgovini, da jedna zemalja traži od druge da proda aktive treće zemlje", prokomentarisao je naš sagovornik.
On je napomenuo da ADNOK nikada nije pokazao interese prema rafinerijama u Evropi i dodao da njega zanimaju inovacije i tehnologije u Evropi i da u ovom slučaju on verovatno igra ulogu partnera koji obezbeđuje novac i moguće je da će uskoro da preporoda udeo nekoj kompaniji, koja bi mogla biti i američka.
Kada je u pitanju mađarski MOL Mihail Lobanov napominje da je MOL ozbiljan igrač sa pumpama i četiri rafinerije, ali ekonomista upozorava da ova transakcija može da bude rizična za Srbiju u nekoj srednjoročnoj perspektivi.
"'Gaspromnjeft' je ulagao u ovu aktivu i bila mu je važna. Kada je u pitanju MOL, Rafinerija Pančevo ima najmanji indeks nelsona od svih koje MOL poseduje. Tako da ukoliko dođe do neke globalne krize, MOL može da žrtvuje jednu rafineriju, a to sigurno neće biti ona u Mađarskoj niti ona Slovačkoj, koja je najmodernija i nalazi se u srcu Evrope", kazao je on i dodao da su za našu zemlju jako značajni predstojeći izbori u Mađarskoj.
Dodao je da u Srbiju stiže nafta iz Kazahstana, Nigerije i Gvajane i da cena nafte raste, tako da, ukoliko neko ponudi višu ceni ti tankeri će tamo otići, a ne u luku Omiš koja je ključna za hrvatski JANAF, preko kojeg nafta stiže u Pančevo.
On je pomenuo i slučaj Filipina na koji je stigao prvi tanker ruske nafte, nakon što su cene na pumpama uvećane i za 90 odsto budući da je reč o zemlji koja je američki partner. On je ukazao i da ipak dolazi do promena u globalnoj politici, jer i Indija uvozi dva miliona barela dnevno iz Rusije. Ostaje nam da vidimo da li će svet dozvoliti da politički interesi nadvladaju ekonomske, do čega je došlo u Evropi.