Slovenija je usred parlamentarnih izbora postala prva evropska država koja je ograničila točenje goriva – na 50 litara po osobi dnevno i 200 litara za preduzetnike. Još se nije slegla prašina od te krize niti su zaboravljena obećanja (odlazećeg) premijera Roberta Goloba da nove neće biti, a država se suočava sa novim problemom: organizovanim bandama koje noću pljačkaju rezervoare kamiona.
I dok vlast za nestašice goriva okrivljuje navodno namerne manipulacije u najvećoj naftnoj kompaniji "Petrol", u kojoj država ima trećinu akcija i u sporu je sa ostalim vlasnicima, na terenu divlja haos – dok vozači spavaju na odmorištima, nepoznati počinioci pod okriljem noći kradu gorivo iz rezervoara kamiona.
Ako je suditi prema policijskim izveštajima iz različitih krajeva Slovenije, takvih slučajeva je sve više. Dosadašnja šteta se meri u hiljadama evra.
Logistička preduzeća i međunarodni prevoznici koji koriste slovenačku mrežu auto-puteva suočavaju se sa sve ozbiljnijim izazovom. Niz incidenata, od primorskog dela auto-puta na putu ka Italiji i ostalim državama zapadne Evrope, pa do Šentilja na deonici ka Austriji, i dalje, ka Nemačkoj, te prekmurskih ravnica ka Mađarskoj, i obrnuto, iz Evropske unije ka državama na Balkanskom poluostrvu, ukazuje da su slovenačka odmorišta za vozače teških kamiona i nečuvane industrijske zone postale unosna lovišta za organizovane grupe specijalizovane za krađu dizel-goriva.
Što je gotovo i očekivano u datim okolnostima, kada je cena dizela, uprkos regulacijama vlade i ukinutim ograničenjima posle poslednjeg poskupljenja u ponedeljak, na pumpama uz auto-puteve širom Slovenije stigla granicu od oko dva evra za litar, dok je u državama u okruženju još i viša.
Sistematično, drsko i dobro organizovano
Pregled policijskih izveštaja od početka američko-izraelske agresije na Iran i krize na Bliskom istoku otkriva sistematičan i drsko osmišljen način delovanja. Lopovi najčešće "napadaju" noću, a na meti su prevashodno strani, ali i domaći kamioni sa velikim rezervoarima.
Zapadni krak slovenačke auto-putne mreže važi, prema policijskim podacima, za jednu od najosetljivijih tačaka. Policija je samo na odmorištu "Šempas" poslednjih nedelja evidentirala više teških krađa.
U jednom od slučajeva je iz kamiona sa litvanskim registarskim tablicama "istočeno" dizela za više od 1.000 evra; u drugom, prevoznik iz Poljske je pretrpeo štetu od oko 700 evra. Sličan scenario odigrao se i na obližnjem odmorištu Mlake kod Vipave, gde je mađarska kompanija tokom noći ostala bez goriva u vrednosti 600 evra.
Problem, međutim, nije ograničen samo na tranzitna odmorišta ili jedan region.
Kriminalne aktivnosti se šire i na industrijske zone i druge delove zemlje. Slovenačka policija se krajem marta bavila nizom krađa u Prekmurju, kao i provalom u rezervoar kamiona na području Jesenica, blizu italijansko-austrijsko-slovenačke tromeđe. Ta krađa je ocenjena kao posebno drska i teška, jer su počinioci naneli veliku štetu na vozilu, upotrebivši silu kako bi došli do goriva.
Rumunske tablice, međunarodna mreža
Da je reč o drskim i dobro opremljenim kriminalcima, svedoči i nedavni incident u industrijskoj zoni Mirce kod Ajdovščine. Tokom pokušaja krađe iz slovenačkog kamiona, buka je probudila vozača koji je spavao u kabini. Njegova brza reakcija oterala je počinioce pre nego što je nastala veća šteta. Svedoci su izjavili da su osumnjičeni pobegli kamionom sa rumunskim registarskim tablicama, što potvrđuje pretpostavku o međunarodnoj i organizovanoj prirodi ove vrste kriminala.
Stručnjaci upozoravaju da bi mogla da se ponovi 2010. godina, kada su slovenački policajci zabeležili čak 5.448 slučajeva krađe goriva.
Evropska udruženja prevoznika upozoravaju da ovakva krivična dela, pored direktne finansijske štete zbog ukradenog goriva i oštećenih rezervoara, izazivaju i kašnjenja u lancima snabdevanja, a ozbiljno utiču i na osećaj bezbednosti vozača koji prevoze robu na zamorno dugim, ali i kraćim rutama.
Podsetimo, posledica napada Amerike i Izraela na Iran, kao i zatvaranje ključnog plovnog puta kroz Ormuski moreuz svakodnevno lišavaju svet miliona barela nafte.
Nedostatak zaliha se manifestuje svuda, a naročito u državama Evropske unije, među kojima je i Slovenija, koja se zahvaljujući zabrani ruskih energenata, diktiranoj iz Brisela –odrekla pristupačnijim naftnim derivatima i gasu iz Rusije.
U cilju smirivanja gneva birača, odlazeća slovenačka vlada je na svom sajtu objavila da je smanjila trošarine pa je maloprodajna cena na benzinskim pumpama posle najnovijeg poskupljenja 31. marta, skočila na 1,616 evra za litar benzina, 1,807 evra za litar dizela i 1,456 evra za lož ulje. Te cene su "preporuka" za trgovce i ne važe za pumpe na auto-putevima, gde su radikalno više. Navedene cene važe samo do 7. aprila, kada je najavljen nov skok cena.
Nadležni organi u međuvremenu nastavljaju istrage pojedinačnih slučajeva pljačke goriva i pozivaju vozače na dodatan oprez, uz preporuku da vozila, tokom odmaranja, parkiraju na dobro osvetljenim lokacijama koje su pod nadzorom kamera. Hoće li to biti dovoljno – pokazaće naredne noći na odmorištima uz slovenačke drumove.