U osnovnim školama završena je analiza i sumirani su rezultata probe male mature, koja je rađena 27. i 28. marta. U anketi koju je RT Balkan uradio u nekoliko škola, nastavnici matematike kažu da u narednom periodu sa osmacima moraju više da rade geometriju i procente, dok nastavnici srpskog jezika razumevanje pročitanog teksta i književna dela. Zadovoljni uspehom na probi male mature su jedino nastavnici fizike i hemije, jer te predmete na trećem testu bira mali broj učenika i uglavnom su to najbolji đaci, te je i bez priprema prosek na testu bio iznad 16 poena.
Praksa u školama je da se učenicima koji dobro urade probu male mature upiše petica u dnevnik iz tog predmeta, dok se đacima koji ostvare lošija rezultat ne upisuju ocene. Prethodnih godina prosvetne vlasti su se trudile da na probi male mature testovi budu za nijansu teži od tesova na završnom ispitu u junu. To se radi da se osmaci ne bi "uljuljkali", da malu maturu shvate ozbiljno. Ove godine, bar iz srpskog jezika, nije bilo tako.
Suzana Dašić, nastavnica srpskog jezika u OŠ "Mihailo Petrović Alas" u Beogradu kaže da je generalno plaši što je test iz srpskog na probi male mature bio lakši u odnosu na prethodne godine.
"Test je bio standardan, klasičan. Struktura pitanja je ista kao i prethodnih godina. Mogao je za nijansu da bude zahtevniji, da bi se učenici razdrmali. Plašim se da će učenici da se uljuljkaju. Pretprošle godine imali smo sličnu situaciju, gde je slične težine bio test na probnom, a onda je posle na završnom bio 'masakr'. Pogotovu što je srpski prvi dan, trema je velika", rekla je Dašić za RT Balkan.
I ove godine učenike je namučio 19. i 20. zadatak na testu, ali i prvi i drugi. Poslednja dva pitanja odnosila su se na razumevanje pročitanog književnog dela i književnu teoriju, dok su prva dva pitanja bila razumevanje pročitanog teksta.
"Prosečan broj bodova u našoj školi na testu iz srpskog je nešto iznad 13 poena i to jeste niže u odnosu na prošlogodišnji rezultat probnog. Međutim, prošlogodišnja generacija je po svim statistikama bila dosta jaka. Ova generacija je slabija u odnosu na njih i ovo je pristojan uspeh za njih. Na završnom ispitu će to da bude poen ili poen i po više. Naša škola je uvek znatno iznad republičkog proseka", navela je ona.
Obično na testovima prva pitanja budu najlakša, međutim poslednjih nekoliko godina na završnom ispitu ta prva pitanja su "kamen spoticanja" za osmake. Uvedeno je da ti prvi zadaci budu razumevanje pročitanog teksta, kao na PISA testiranju. A tu se đaci ne snalaze najbolje.
Dašić kaže da godinama insistira na tome kod učenika i da sa pripremama za te tipove zadataka počinje od šestog razreda.
"Uvela sam pre nekoliko godina da jedan pismeni zadatak samo to rade- razumevanje pročitanog teksta. Svaka generacija osmaka od četiri pismena zadataka, jedan pismeni zadatak radi samo pravopis, jedan je samo razumevanje pročitanog teksta. Učim ih od šestog razreda po strukturi PISA testova kako se to radi. Teško to ide, jer deca 'kubure' sa voikabularom. Ne bi verovali za koje reči oni mene pitaju šta znače. Dešava se da učenici 'lukav', percipiraju kao mudar", priča Dašić.
Na testu iz matematike tradicionalno osmacima je bila najteža geometrija, a pokazalo se da im ni procenti nisu jača strana.
Dragica Vasiljević, OŠ "Branislav Petrović" kod Čačka kaže da je prosečan uspeh učenika te škole na probnom testu iz matematike bio 7.86 poena.
"To su slični rezultati kao prošle godine. Obično bude bolje kasnije na završnom ispitu. Slaba tačka im je geometrija. Ovaj test je sadržao malo više tekstualnih zadataka, imalo je malo više da se čita. Poslednja dva zadatka, 19. i 20. u našoj školi niko nije uradio tačno. Bilo je dece koja su imala dobru ideju, ali je nisu realizovali do kraja. Dosta njih je pogrešilo i u prvom zadatku, jer nisu do kraja pročitali da vide šta se traži", navela je Vasiljević za RT Balkan.
Osim matematike i srpskog jezika, osmaci na maloj maturi (pa i na probi male mature) polažu i treći test gde biraju jedan od pet ponuđenih predmeta - istorija, geografija, fizika, hemija, biologija. Najviše učenika - 42 odsto kao treći test izabralo je da polaže geografiju, 35 odsto biologiju, 8,5 odsto istoriju, 7,5 odsto fiziku i sedam odsto hemiju.
Tradicionalno nastavnici hemije i fizike su najzadavoljniji postignutim rezultatima na probi završnog ispita.
Slađan Ignjatović, nastavnik fizike u OŠ "Branko Radičević" na Novom Beogradu kaže da je rezultat iz fizike daleko iznad proseka iz ostalih predmeta.
"Iskustvo iz naše škole je da fiziku uglavnom biraju najbolji učenici. Oni koji imaju slabija postignuća uglavnom biraju geografiju, biologiju. Konkretno ove godine, bez neke pripreme i nastave koju planiramo da držimo od aprila, prosek je bio oko 16,5 poena. To je slično svake godine", rekao je Ignjatović za RT Balkan.
Od 169 osmaka u ovoj školi, 22 učenika su birala fiziku da polažu na trećem testu. Ignjatović kaže da njihova škola ima dosta učenika koji su takmičari, a da ove godine osmoro njih ide na republičko takmičenje iz fizike.
Proba male mature je dobra smernica učenicima, ali i nastavnicima da vide gde su "rupe u znanju" i na kojim oblastima u narednom periodu treba više poraditi. Do završnog ispita ostalo je još dva i po meseca, tako da imaju dovoljno vremena da se pripreme.
Završni ispit za osmake zakazan je za 15, 16. i 17. jun. Prvi dan je rezervisan za test iz srpskog jezika, drugi dan se polaže matematika, dok će trećeg dana polagati izborni predmet.
Preliminarni rezultati biće objavljeni 19. juna. Naredna tri dana rezervisani su za prigovore učenika i odgovore na žalbe, dok će konačni rezultati završnog ispita biti objavljeni 22. juna.
Popunjavanje i predaja listi opredeljenja biće 23. i 24. juna. Liste se mogu popuniti i predati elektronski preko portala "Moja srednja škola" i u školi. Objavljivanje konačnih rezultata raspodele po školama i obrazovnim profilima biće 29. juna.