Predlog zaključka kojim se nadležnim institucijama u BiH preporučuje pokretanje aktivnosti s ciljem proglašavanja "Muslimanske braće" terorističkom organizacijom, a koji je podnela srpski član Predsedništva BiH Željka Cvijanović, nije stavljen na dnevni red sednice Predsedništva, što je ponovo otvorilo pitanje postojanja pipaka ove oragnizacije u BiH.
Bošnjački i hrvatski članovi Denis Bećirović i Željko Komšić glasali protiv predloga, a Cvijanovićeva je najavila da će ponovo delegirati proglašenje "Muslimanske braće" terorističkom organizacijom.
"Da biste stavili nešto na dnevni red mora da ima dovoljan broj glasova. Druga dva člana nisu bila za to, uz obrazloženje jednog od njih da možemo da se time bavimo na nekoj od narednih sednica, pa ćemo videti. Svakako ću to delegirati za narednu sednicu", rekla je Cvijanovićeva novinarima u Banjaluci.
Prethodno je predsednik SNSD Milorad Dodik pozvao Predsedništvo BiH da zauzme stav prema "Muslimanskoj braći".
Pukovnik u penziji Ilija Kajtez ocenjuje za RT Balkan Srpska zastupa jedan pro-izraelski stav, to se može videti i prema stavovima Dodika, a sada i Cvijanović.
''Iza te 'Muslimanske braće' u znajajnoj meri stoje Turci i oni su stvaraju probleme u Egiptu, oni su maltene preuzeli vlast. Mogu da shvatim da je preko postavljanja tih pitanja nastoji da se uslovno rečeno izvrše neka razračunavanja u BiH i da se pozicija nas Srba tu u međunarodnom smislu pojača zato što je jasno koliko je snažan i moćan jevrejski lobi, ne samo u Izraelu, nego i u Americi", naveo je Kajtez.
Dodao je da to jača poziciju Srpske, što objašnjava otpor Bećirovića, ali i Komšića, koji je izabran glasovima muslimanskog dela BiH.
"To je dobar manevar srpske strane, iako je unapred znala da sigurno od toga neće biti ništa, da će biti preglasana, ali je poslana jasna poruka, odnosno pozicije Republike Srpske na stranu jevrejske strane. Mislim da je to za neku unutrašnju potrebu i unurašnje pozicioniranje Srpske, što je mudra i diplomatski korisna inicijativa, bez obzira na očekivan ishod", naveo je sagovornik RT Balkan.
Ko su Muslimanska braća i odakle na Balkanu
Muslimanska braća su panislamistički pokret, koji je 1928. godine u Egiptu osnovao Hasan el Bana. Ovaj pokret slovi za najvažniji muslimanski pokret koji je nastao u 20. veku, sa primarnim ciljem "povratka muslimana islamu" i osnivanjem islamske države.
Hasan el Bana je definisao "šest stubova" na kojima bi trebalo da se temelji buduća islamska država, a to su interpretacija Kurana u duhu vremena, jedinstvo muslimanskih nacija, podizanje životnog standarda i uspostavljanja socijalne pravde, borba protiv nepismenosti i siromaštva, oslobođenje islamskih zemalja od dominacije i promocija islamskog mira i bratstva širom sveta.
Grupa je vršila atentate na političare u Egiptu, a 1954. godine, pokušali su atentat na predsednika Nasera. Tokom svog postojanja, pokret je u više navrata bio zabranjivan, raspuštan, ili je delovao u ilegali.
Prema pojedinim navodima, SAD su održavale nezvanične kontakte sa predstavnicima "braće" u Egiptu tokom devedesetih godina prošlog veka.
Nakon što su predstavnici "Muslimanske braće", izabrani u egipatski parlament 2005. godine, kontakti sa američkom administracijom su postali zvanični, a 2011. je pokret odigrao značajnu ulogu u pobuni protiv predsednika Hosnija Mubaraka u tzv. arapskom proleću.
Pripadnik "braće" Muhamed Mursi postao je u junu 2012. demokratski izabrani predsednik Egipta, ali je već godinu dana kasnije smenjen vojnim pučem.
Otkud "braća" u Bosni i Hercegovini
El Fatih Hasanein, član "Muslimanske braće", studirao je u Beogradu stomatologiju tokom 1960-ih, a sedamdesetih godina prošlog veka je posetio Sarajevo. Tom prilikom se sreo sa Alijom Izetbegovićem, liderom pokreta "Mladi muslimani".
Izetbegović je prihvatio Hasaneinovu ideju o saradnji pod jedinstvenom organizacijom, što je dovelo do prevođenja islamskih knjiga sa arapskog i engleskog jezika, kako se navodi u studiji "Geneza Muslimanskog bratstva i radikalnog islama u Bosni i Hercegovini" u izdanju Centra za društveno-politička istraživanja Republike Srpske.
U tom periodu Izetbegović već je radio na "Islamskoj deklaraciji", koja je objavljena 1971. Hasanein 1977. godine odnosi Izetbegovićev rukopis u London, na štampanje koje je obezbedila struktura "Muslimanske braće".
Sudanac je prethodno pomogao Izetbegovićevu posetu Londonu, a kasnije je organizovao i putovanje grupe muslimana iz BiH u Nemačku i Englesku. Cilj je bio da se nadalje povežu sa islamskim organizacijama i "Muslimanskom braćom".
U maju 1990. godine, ubrzo nakon izlaska iz zatvora, Izetbegović je zajedno sa vodećim članovima "Muslimanske braće" i organizacije "Mladih muslimana" osnovao Stranku demokratske akcije (SDA).
Nakon rata u BiH, 1995. godine, SDA je pokrenula brojne inicijative zahvaljujući kojima su ulice i škole tada dobile nazive po dokazanim nacističkim saradnicima i operativcima "Muslimanske braće" Huseinu Đozi i Mustafi Busuladžiću.