
Simbol slobode i kontinuiteta: Može li Crna Gora da vrati trobojku kao narodnu zastavu

Pred poslanicima Skupštine Crne Gore danas bi trebalo da se nađe predlog Milana Kneževića, lidera Demokratske narodne partije, da se na dnevni red stavi izmene Zakona o državnom simbolima i da se trobojka normira kao narodna zastava.

"To znači da uz državnu zastavu želimo da bude i ova narodna istorijska zastava", rekao je Knežević, dodajući kako očekuje da takav predlog Skupština usvoji aklamacijom, "što miri Crnu Goru i dovodi do stabilnosti".
Međutim, kako trenutno stvari stoje, teško da će ovakva odluka u Skupštini Crne Gore biti usvojena aklamacijom, kao što su veoma male šanse da uopšte bude usvojena. Podršku Kneževićevom predlog za sada su dali poslanici Nove srpske demokratije i SNP, Demokrate ćute, a sudbina predloga sada ponajviše zavisi od poslanika Spajićevog Pokreta Evropa sad.
"Mnogi iz Pokreta Evropa sad se izjašnjavaju kao Srbi po hodnicima. Očekujem da će ovaj predlog dobiti podršku i ne znam zašto je problem ta trobojka. Očekujem da će gospoda iz PES prevagnuti i podržati ovo naše zakonsko rešenje. Za ovo je potreban 41 poslanik, nije potrebno da se ide na referendum. Ne vidim što je problem da se uvede ova trobojka koju je ukinuo Ranko Krivokapić. Ovo je zastava iz 1905. tad nisu bili rođeni ni Vučić ni Putin", izjavio je ranije Knežević, uz objašnjenje da trobojka izražava istorijski, nacionalni identitet Crne Gore.

Za analitičara Boška Vukićevića "današnji partneri na vlasti srpskih predstavnika, treba da steknu poseban senzibilitet naspram rešavanja identitetskih pitanja koja spadaju u korpus osnovnih ljudskih prava".
"Imajući u vidu da kompromisno rešavanje takvih pitanja doprinosi opštenarodnom pomirenju, kao i sveukupnom progresu Crne Gore. Osim toga, ponovno uvođenje trobojke kao narodne zastave, srpskog jezika kao službenog i dvojnog državljanstva može samo učvrstiti vladajuću koaliciju i nakon sledećih izbora", izjavio je Vukićević.
Po rečima Miluna Zogovića, potpredsednika Demokratske narodne partije "vraćanjem istorijske trobojke kao narodne zastave u upotrebi i isticanju ni na jedan način se ne dovodi u pitanje postojeća državna zastava, ne ugrožava se ustavni poredak, ne isključuje se nijedan identitet, već ima za cilj institucionalno priznanje istorijskog kontinuiteta i identitetskog pluralizma".
"Takvo rešenje ne bi prestavljalo povratak u prošlost, već evropski standardizovan način očuvanja istorijskog kontinuiteta, društvene ravnoteže i jednakosti građana. Trobojka nosi u sebi duboko istorijsko utemeljenje i reflektuje duh slobode našeg naroda, ali trobojka nije samo simbol prošlosti i kontinuiteta, trobojka je most koji povezuje generacije podsećajući nas na zajedničke korene i vrednosti", navodi se u izjavi Zogovića.
"Osamdesetih godina 19. veka počela je masovna upotreba trobojke kao narodne zastave. U prvom Ustavu za Knjaževinu Crnu Goru iz 1901. godine u članu 39. stoji: 'narodne su boje crvena, plavetna i bela'. Gotski Almanah koji je izlazio od 1763. do 1943. godine, u almanahu za 1901. godinu zvanično su za Crnu Goru navedene kao nacionalne boje crvena, plava i bela. ( Jovan Markuš: 'Grbovi, zastave i himne u Crnoj Gori.') Sve navedeno potvrđuje da je trobojka simbol slobodarske, teritorijalno proširene i međunarodno priznate Crne Gore, a ne kako to vole da kažu crnogorski nacionalisti dukljanske orjentacije zastava koja je uvezena sa strane. Zapravo, suprotno od toga, trobojka simbolizuje trenutak kada mala knjaževina postaje međunarodno priznata evropska država", navodi Zogović.


