Poslanici Skupštine Crne Gore nisu podržali inicijativu Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića da se u dnevni red današnje sednice uvrsti predlog o uvođenju trobojke kao narodne i državne zastave.
Za je glasao 21 poslanik, 23 su bila protiv, a 13 je bilo uzdržano.
Za predlog Milana Kneževića i DNP bili su poslanici te stranke, Nove srpske demokratije, Demokrata, kao i Socijalističke narodne partije, a uzdržan je bio deo poslanika Pokreta Evropa sad.
Po rečima predsednika DNP-a Milana Kneževića "trobojka je istorijski, nacionalni i i duhovni kontinuitet stare Crne Gore sa današnjom Crnom Gorom".
"Kome smeta ova zastava danas u Crnoj Gori", upitao je Knežević, pokazujući dvorsku zastavu Kraljevine Crne Gore i kralja Nikole.
Pod njom smo, nastavio je Knežević, "ušli u Skadar, vojevali mnoge bitke, dobijali medalje i branili državu od okupatora".
"Smeta onima koji bi da zaboravimo Vojislavljeviće, Nemanjiće, Balšiće, Crnojeviće, Petroviće i onima koji misle da istorija počinje s njima", rekao je lider DNP-a.
Dodao je da je ta zastava jedan od razloga zbog kojeg su napustili Vladu Milojka Spajića.
"Ovo je zastava koju je Valtazar Bogišić iz nekadašnje Mletačke republike normirao u Ustavu iz 1905. godine", kazao je Knežević.
A samom glasanju "za" bili su Milan Knežević, Vladislav Bojović i Jelena Kljajević kao i jedan od novih nezavisnih poslanika, doskorašnji poslanik DNP-a Dragan Bojović.
Iz SNP-a, za predlog glasali su Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović.
Iz poslaničkog kluba Nove srpske demokratije, "za" izjasnili su se predsednik Skupštine Andrija Mandić, kao i poslanici te stranke Jovan Jole Vučurović, Dejan Đurović, Bojana Pićan, Jelena Božović, Milan Lekić, Milica Rondović, Vaso Obradović i Velimir Đoković.
I Demokratska Crna Gora Alekse Bečića podržala je predlog da se na dnevni red uvrsti pitanje trobojke. Danas nešto ranije, potpredsednik Vlade iz te stranke, Momo Koprivice rekao da su i trobojka i crveno-zlatne boje prisutne u istoriji Crne Gore.
Iz Pokreta Evropa sad tokom rasprave saopšteno je da teme koje zahtevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja na dnevni red mogu doći nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende. Većina poslanika Pokreta Evropa sad je bila uzdržana za ovaj predlog.
"Ono što je krajnje razočaravajuće jeste da je ovaj predlog minirao, odnosno nije podržao, upravo Pokret Evropa sad koji od svog osnivanja pokušava da ova pitanja gurne pod tepih a što je očito i suština političke agende ove političke partije. Od Vlade Zdravka Krivokapića, a koja može važiti za temelj na kom je osnovan Pokret Evropa sad, gledali smo primjere bježanja od identitetskih pitanja koja do dana današnjeg ostaju neriješena u Crnoj Gori a gdje svi od njih bježe kao đavo od krsta. Gotovo da izgleda frapantna činjenica ali se po tome postavlja pitanje – da li je tu stranku strah od Demokratske partije socijalista i njihove reakcije?", piše danas popodne podgoriči portal "Borba".
"Borba je u više navrata pisala – ukoliko želimo da uđemo u Evropsku uniju, zar ne bi bilo logičnije da sva identitetska pitanja budu riješena te da u EU Crna Gora uđe kao istinska građanska država gđe su prava svih naroda uvažena po ravnopravnim osnovama a što sada nije slučaj. Srpski narod je decenijama bio ključan faktor u borbi protiv režima Mila Đukanovića ali se istovremeno i pokušavao izboriti za svoja prava jer isti taj srpski narod nije došao ni od kud sa strane već su te porodice vjekovima u Crnoj Gori i elementarna je logika da se ispoštuju i njihova prava uoči ulaska u Evropsku uniju. Što je još važnije, prava koja srpski narod traži nikako nisu u suprotnosti sa istorijom Crne Gore jer je trikolorna zastava bila prisutna, pa i Ustavom normirana u Kraljevini Crnoj Gori (u Ustavu 1905. godine), a bila je prisutna i tokom Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije, pa i komunističke SFRJ", piše "Borba" i dodaje da je "očigledno da u Pokretu Evropa sad nemaju sluha za zahtjeve ove nacionalne zajednice u Crnoj Gori pa je tako većina njih, iako se čulo da se pojedini od njih i sami nacionalno izjašnjavaju kao Srbi, bila uzdržana po pitanju stavljanja trobojke na dnevni red Skupštine".