Srbija se suočava sa gubitkom do 1,5 milijardi evra sredstava EU, zbog bliskih veza zemlje sa Rusijom i, kako je to sročila komesarka za proširenje Marta Kos – "nazadovanja demokratije".
"Sve smo više zabrinuti zbog onoga što se dešava u Srbiji. Od zakona koji podrivaju nezavisnost pravosuđa do represivnih mera protiv demonstranata i stalnog mešanja u nezavisne medije", rekla je Kos za briselski "Politiko", nakon što se grupa nevladinih organizacija i prozapadnih opozicionih predstavnika požalila Briselu na "anti EU narativ" Beograda.
Komisija procenjuje da li zemlja i dalje ispunjava uslove za "isplate u okviru finansijskih instrumenata EU", dodala je ona.
Vredi spomenuti da je Srbija još 2014. godine pokrenula pregovore za članstvo u bloku, ali da se kraj istih ne nazire, naročito u kontekstu briselskog uslovljavanja Beograda priznanjem takozvanog "Kosova", južne srpske pokrajine čiju tobož nezavisnost ne priznaje ni pet članica EU.
Kada je reč o takozvanom "anti EU narativu", Brisel je isto tako odbacio predlog predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Albanije Edija Rame da države kandidati za članstvo u EU postanu deo jedinstvenog tržišta i bezvizne šengenske zone. Drugim rečima, da postanu deo EU bez prava glasa.
Čini se, ipak, da "nazadovanje demokratije" nije glavni razlog zašto Marta Kos preti ukidanjem obećanih grantova na koje Srbija kao zemlja kandidat ima pravo.
Glavni problem su bliske veze Beograda sa Rusijom i Kinom koje su se, u svetlu aktuelne geopolitičke situacije, pokazale kao mudra politika, ali i prepreka za ulazak u klub "demokratskih" zemalja.
Iako nije eksplicitno pomenula Rusiju, Kos (inače nekadašnja saradnica jugoslovenske tajne službe Udbe) je poručila da se od zemlje kandidata očekuje da se bespogovorno uskladi sa spoljnom politikom EU.
"Kao zemlja kandidat, očekujemo i od Srbije da nas podrži u spoljnoj politici i da se više uskladi sa našim stavovima", rekla je Kos.
Konkretnije, aludirala je na sankcije Rusiji zbog sukoba u Ukrajini koje nisu postigle svoj cilj, ali su osakatile privredu bloka.
Postavlja se pitanje šta bi Beograd dobio, a bez čega sve bi ostao, ako bi pristao na ucenu Brisela.