Ministarstvo prosvete najavilo je da se od školske 2027/28 menja način upisa u prvi razred srednje škole. Zapravo, današnji sedmaci upisivaće se po novim pravilima. Do sada su za upis u gimnazije i četvorogodišnje srednje stručne škole osmaci morali da imaju minimum 50 bodova sa završnog ispita i uspeha ostvarenog od šestog do osmog razreda. Svi koji imaju manje od 50 bodova mogli su da upišu samo trogodišnju školu.
Novina koju je najavilo resorno ministarstvo odnosi se povećanje bodovnog praga. Zapravo gimnazije će moći da upisuju osmaci koji imaju 70 i više bodova, a četvorogodišnje stručne škole kandidati sa 60 i više bodova. Svi koji imaju manje od 60 bodova moći će da upišu trogodišnje stručne škole, odnosno zanate.
Iz Udruženja geodetskih i građevinskih škola kažu da je trenutno najveća potreba na tržištu za zanimanjima kao što su moler, keramičar ili vodoinstalater, ali građevinske škole su gotovo prazne, jer učenici ne upisuju trogodišnja zanimanja.
Očekuju da će promena upisne politike, dovesti i više učenika u trogodišnja odeljenja.
"Mora se više raditi na politici upisa i stimulaciji učenika da upisuju što veći broj tržištu potrebnih zanimanja", kaže za RT Balkan predsednica Udruženja Snežana Pandurović Aleksić.
Naglašava i da je u geodetskim i građevinskim školama primetan pad interesovanja učenika za upis, posebno kada je reč o trogodišnjim profilima.
"Mislim da će uvođenje upisnog praga od 60 i više bodova za četvorogodišnje škole doprineti povećanju broja učenika koji će upisivati trogodišnja zanimanja. Mi imamo trenutno najveću potrebu na tržištu rada upravo za trogodišnjim zanimanjima. Sa druge strane imamo problem da učenici ne upisuju trogodišnja zanimanja. Vrlo je važno da država prepozna, stimuliše i promoviše ova zanimanja", istakla je ona.
Podsetila je da svakog septembra veliki broj učenika, koji ne mogu da upišu gimnazije zbog malog broja bodova, čekaju oslobađanje mesta i prelaze iz srednjih stručnih škola u gimnazije, te da će se povećanjem upisnog praga i taj trend zaustaviti.
Iz Foruma beogradskih gimnazija (FBG) navode da nisu konsultovani oko povećanja upisnog praga za gimnazije, kao i da ta odluka neće napraviti veliku razliku u velikim gradovima kao što je Beograd, jer su gimnazije i do sada retko upisivali učenici sa manje od 70 bodova.
"U Beogradu retko u kojoj gimnaziji imate učenika koji ima ispod 70 bodova, a upisuje gimnaziju. To će napraviti razliku u manjim sredinama u prigradskim školama. Oni imaju učenike koji imaju manji broj bodova, a upisuju gimnazije. Činjenica je da neko ko dođe sa malim brojem poena teško prati nastavu u gimnaziji, jer se očekuje određeni nivo predznanja da biste mogli da pratite nastavu i napredujete u gimnaziji. To predstavlja problem za te učenike, ali i za nas nastavnike", kaže Ana Dimitrijević iz FBG za RT Balkan.
Smatra da nova mera Ministarstva prosvete neće mnogo toga da promeni.
"Ideja je da se ovom merom revitalizuju neke srednje stručne škole kojima je jako opao broj đaka. Međutim, mislim da je to pogrešan način, morate osavremeniti te škole, uvesti predmete da se ide u korak sa vremenom. Popularisiti ih da deca ne idu po kazni u te škole, već zato što žele", istakla je ona.
Član Upravnog odbora Društva direktora škola Srbije Milibor Saković kaže za RT Balkan da je prvi korak da se poveća broj učenika u trogodišnjim školama napravljen kada je 50 bodova određeno kao uslov za upis u četvorogodišnje škole.
"To se lepo pokazalo. Napunile su se srednje trogodišnje škole, a ovamo smo imali zadovoljavajući kvalitet u četvorogodišnjim stručnim školama i gimnazijama. Jedna od mana našeg obrazovnog sistema je selekcija. Zamislite da gimnaziju upiše učenik sa 51 bodom i u odeljenju imate njega i učenike sa 90 i više bodova. Nastavnik predavanje prilagodi tako što 'nađe srednjeg učenika'. To znači da ispaštaju dobra deca, koja hoće da uče", naveo je Saković.
Smatra da je podizanje bodovnog praga za upis u srednje stručne četvorogodišnje škole i gimnazije jedan od načina da se napravi dobra selekcija i da se i podigne kvalitet obrazovanja u školama.
"Mislim da će to biti motivacija učenicima da bolje savladavaju gradivo u osnovnoj školi. Taj bodovni prag je nešto što nam je nedostajalo", smatra on.
Kod upisa u srednju školu učenicima se boduje uspeh iz osnovne škole (šesti, sedmi, osmi razred) i mala matura. Uspeh iz škole nosi maksimalno 60 bodova, dok se na tri testa (sa završnog ispita) maksimalno može ostvariti 40 bodova. Na testu iz srpskog i matematike učenik može maksimalno da ostvari 14 bodova, dok treći test iz predmeta po izboru nosi 12 bodova.
Svaki od testova ima ukupno 20 zadataka, a svaki zadatak nosi 1 poen. Broj bodova na završnom ispitu se dobija tako što se ostvaren broj poena na testu iz srpskog jezika i matematike (maksimalno 20) množi sa 0,7, dok na testu iz izbornog predmeta sa 0,6.