U jeku pritisaka Brisela na Srbiju po pitanju Kosova i Metohije, Beograd je i dalje ostaje na evropskoj trasi. U prilog tome govori i današnja sednica Skupštine Srbije na kojoj je većina predloženih zakona sa "evropske agende".
Kako bi se ubrzao korak ka evropskom bloku, osnovan je i Operativni tim čiji je zadatak da se ubrza donošenje zakona pisanim po evropskom pelceru. I deo njih se danas našao pred poslanicima.
Na dnevnom redu je predlog Zakona o zaštiti potrošača, izmene Zakona o trgovini, predlog Zakona o trgovačkim praksama, te akt o uspostavljanju i funkcionisanju sistema za upravljanje kohezionom politikom. Tu si i izmene i dopune Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara, Zakona o istraživanju nesreća u vazdušnom, železničkom i vodnom saobraćaju... Svi ovi akti su dobili zeleno svetlo iz Brisela i vezani su za klaster dva , tri i pet.
U Beogradu je juče bio ministar spoljnih poslova Berlgije Maksim Prevo koji se sastao da šefom srpske diplomatije Markom Đurićem i rekao "da vrata EU jesu i ostaju otvorena" za Srbiju.
"Građani se mogu nadati pristupanju. Evropska perspektiva Srbije je ključan izazov i cilj za bezbednost i stabilnost regiona i celog kontinenta, ali da budem iskren, dalji napredak na putu mora biti zasnovan na kredibilnim i merljivim reformama i to uključuje posvećenost vladavini prava, nezavisnosti sudstva i obezbeđivanju medijskih i akademskih sloboda, kao i transparentne izbore i zaštitu osnovnih prava", rekao je Prevo.
Istakao je i da je upoznat sa tim da Srbija ima reformsku agendu koju će sprovesti u narednim danima što "može biti korak u dobrom pravcu". Kako je rekao, u izazovnim geopolitičkim vremenima od izuzetnog značaja je da se zemlje kandidati za članstvo u EU usklade sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom Unije.
"Normalizacija odnosa sa susedima ostaje centralno pitanje i tema. Trenutni zastoj u dijalogu Beograda i Prištine je i dalje veliko opterećenje na EU putu Srbije i kada je reč o stabilnosti Zapadnog Balkana. Belgija ističe potrebu za odgovornim angažovanjem svih strana u ovom dijalogu, poštovanjem sporazuma i deeskalacijom tenzija naročito sa Zagrebom", rekao je Prevo.
Ministar spoljnih poslova Marko Đurić izjavio je juče, posle razgovora sa gostom iz Belgije, a i danas na zajedničkoj konferenciji sa češkim kolegom Petrom Macinkom, da će Srbija do kraja godine ispuniti sve administrativno-tehničke procese potrebne za članstvo u Evropskoj uniji, ali da odluka o daljem proširenju ne zavisi od Srbije već od svake države članice i EU u celini.
Đurić je rekao da Srbija ovih dana usvaja paket od deset reformskih zakona u okviru evropske agende i dodao da se neki od tih zakona tiču tehničkih, a neki političkih pitanja.
"Srbija će definitivno do kraja 2026. godine ispuniti sve administrativno-tehničke procese potrebne za članstvo u EU. Odluka o daljem proširenju ne zavisi od nas. To je strateška odluka o budućnosti Evrope koju moraju da donesu države članice pojedinačno i koju mora da donese Evropska unija u celini'', rekao je Đurić.
On je naveo da Srbija ima ogroman potencijal da da jedan aktivan doprinos bezbednosti i stabilnosti i ekonomskom razvoju Evrope.
"Mi ne idemo u Brisel sa ispruženom rukom da bismo prosili, da bismo tražili bilo šta. Mi idemo kao ravnopravna, ponosna zemlja koja je spremna i sposobna da radi za sebe, ali i da doprinese široj zajednici. I tako ravnopravno želimo da učestvujemo u celom tom procesu, a za to nam trebaju slično razmišljajući partneri poput Češke, koji cene svoj suverenitet, koji cene svoju državnost i tradiciju i koji su spremni da na konstruktivan način razmišljaju o budućnosti", istakao je Đurić.
Na dnevnom redu, pored evropskih zakona, su i kadrovska rešenja, kao i Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije i Ministarstva prosvete Kine o međusobnom priznavanju potvrda, diploma i stepena stečenog visokog obrazovanja. Na spisku je i Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Srbije i Rusije o saradnji u oblasti kinematografske koprodukcije, kao i Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Srbije i Vlade Republike Azerbejdžana o razvoju, projektovanju, izgradnji i upravljanju elektrane sa gasno-parnim ciklusom u Srbiji...
Inače, naša zemlja je poslednji put otvorila klaster u pregovorima sa EU u decembru 2021. godine. U pitanju je klaster četiri koji se odnosi na zelenu agendu i održivu povezanost. Dok je otvaranje klastera skoro pet godina u magli, jasno se vidi da članstvo zavisi od, kako zvanično kažu "normalizacije odnosa sa Prištinom" u Poglavlju 35, što se u Briselu zapravo čita kao "priznanje lažne države".