Inicijator da Crna Gora povuče priznanje nezavisnosti takozvanog Kosova, lider DNP-a Milan Knežević, izjavio je da će se najpre u Zeti, a potom i u ostalim opštinama, održati glasanje o povlačenju priznanja.
Najavio je i veliki skup u Podgorici 10. maja na kojem će se raspravljati o toj temi.
Knežević je podsetio da je podatak da 85 odsto građana Crne Gore ne podržava nezavisnost "Kosova" prvi izneo bivši premijer Duško Marković, koji je saopštio da su iz vlasti bili primorani da donesu odluku o priznanju pod pritiskom međunarodne zajednice.
"Smatramo da je sazrelo vreme nakon svih onih turbulencija koje smo imali u Vladi Milojka Spajića da krenemo s rešavanjem ovih identitetskih i ideoloških pitanja koja su veoma važna i za srpski narod i za pravoslavni narod u Crnoj Gori. Zbog toga smo se i odlučili da pokrenemo ovu inicijativu", rekao je Knežević za RTS.
Prema njegovim rečima, inicijativa će započeti u Zeti, koja će kao prva opština, na Dan Svetog Vasilija Ostroškog 12. maja, glasovima odborničke većine usvojiti deklaraciju o povlačenju priznanja na svojoj teritoriji. Iako ova odluka formalno-pravno nema snagu državnog povlačenja priznanja, Knežević ističe njen ogroman simbolički značaj i očekuje da će istim putem krenuti i druge opštine.
Najavio je i podnošenje predloga rezolucije Skupštini Crne Gore kojom bi se vlada formalno obavezala na povlačenje priznanja "Kosova".
"Ukoliko svi Srbi koji se nalaze u vladi Milojka Spajića i u parlamentu saopšte da će izaći iz vlade ukoliko Milojko Spajić ne podrži ovu našu inicijativu i rezoluciju u Skupštini Crne Gore, možemo do kraja juna doneti tu odluku", rekao je Knežević, dodavši da bi voleo da se to dogodi na Vidovdan.
Govoreći o očekivanoj podršci, lider DNP-a je istakao da ne sumnja u kolege iz Nove srpske demokratije, Socijalističke narodne partije i Demokratske Crne Gore. Takođe, veruje u podršku značajnog dela Pokreta Evropa sad, kao i samog premijera Milojka Spajića, koji se nalazi na čelu tog pokreta.
"Verujem da će premijer Spajić shvatiti ozbiljnost situacije i da će doneti ono što bi ga moglo uvesti u svetlu stranu crnogorske istorije. To je spiranje ljage i sramote sa crnogorskog obraza zbog donošenja te odluke, jedne od najcrnjih, ako ne i najcrnje, u oktobru 2008. godine", rekao je Knežević.
Direktiva srca, čojstva i obraza, a ne Beograda
Knežević je naročito istakao da ovo ne rade ni zbog Srbije, ni zbog Aleksandra Vučića, nego isključivo zbog Crne Gore.
"Ovo nije po direktivi Beograda, ovo je isključivo po direktivi srca, pameti i obraza, čojstva i svega onoga što je predstavljala Crna Gora", kaže Knežević.
Knežević je podsetio da je Metohija bila sastavni deo Crne Gore sve do 1918. godine, kao i da je crnogorska vojska nakon Balkanskih ratova, predvođena kraljem Nikolom Prvim, ušla u Visoke Dečane i Pećku patrijaršiju. Naglasio je i da je sam kralj Nikola ispevao neke od najlepših stihova posvećenih Kosmetu.
"Ako smo dostojni svojih predaka, verujem da neće biti nikakvih prepreka da ova inicijativa bude izglasana i da, konačno, speremo ljagu sa lica Crne Gore", istakao je Knežević.
Prema njegovim rečima, kampanja za inicijativu je već počela, a za 10. maj je planirano okupljanje svih stranačkih organa i aktivista koji će promovisati ideju širom zemlje.
Najavio je da će većina u Skupštini opštine Zeta 12. maja izglasati ovu deklaraciju. Iako ta odluka nema pravnu snagu na državnom nivou, Knežević ističe njen veliki simbolički značaj kao izraz volje većine građana, uz očekivanje da će istim putem krenuti i druge opštine.
"Pojavilo se mnogo onih koji se izjašnjavaju kao Srbi i koji na proslavama i svadbama 'oslobađaju' Prizren. Mi od njih ne tražimo ni oružje ni tenkove; važno je samo da svoja uverenja pretoče u konkretna dela", istakao je Knežević.
Govoreći o odnosima Podgorice i Beograda, Knežević je ocenio da oni mogu i moraju biti znatno bolji. Ipak, smatra da svako približavanje dve države nailazi na opstrukcije iz regiona.
"Nažalost, kad god dođe do približavanja Crne Gore Srbiji, pojavi se Tonino Picula, pojavi se Tomislav Sokol, pojavi se ministar Grlić Radman ili Andrej Plenković sa novim pretnjama i zahtevima prema Crnoj Gori da nećemo ući u Evropsku uniju ukoliko ne ispunimo zahteve koje su oni ispostavili ranije", kaže Knežević.
Naglašava da Hrvatskoj ne odgovara razvoj ekonomskih, infrastrukturnih, kulturnih i duhovnih projekata, kao ni čvršće veze između Crne Gore i Srbije.
"Zbog toga u ovom trenutku u regionu imamo jednog tutora - Hrvatsku, koja stalno izlazi sa novim zahtevima i pretnjama", naveo je Knežević, podsetivši i na činjenicu da mu je zabranjen ulazak u tu zemlju.
Knežević ističe da, ukoliko on bude deo buduće vlasti, Crna Gora neće imati bližu državu od Srbije.
"Istorija je pokazala da kada su Srbija i Crna Gora zajedno, niko nije jači od nas u regionu i verujem da će to vreme veoma brzo doći i da ćemo kao dve sada nezavisne države ipak naći osnova da sarađujemo i da budemo primer na Balkanu", istakao je Knežević.
Knežević se osvrnuo i na trenutni zastoj Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji, napominjući da unutar pojedinih članica, pre svega u Francuskoj i Holandiji, vlada veliki skepticizam.
"Nisam siguran da ćemo uspeti da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine", ocenio je on.
Cena ležaljke kao pregled na magnetnoj rezonanci
Knežević je komentarisao predstojeću turističku sezonu. Iako, zbog rata na Bliskom istoku, očekuje povećanje broja srpskih turista, uputio je oštar apel ugostiteljima zbog visokih cena.
"Prošle godine je zakup ležaljke bio skuplji od pregleda na magnetnoj rezonanci. Ako dođete u situaciju da birate između ležanja na suncu za 40 evra i specijalističkog pregleda, ja bih prvi otišao na magnetnu rezonancu", zaključio je Knežević, pozivajući turističke radnike da budu realniji kako bi primorje ostalo konkurentno.