Muzej žrtava genocida do sada je identifikovao nekoliko stotina ustaških obeležja istaknutih u javnom prostoru širom Evrope i sveta i aktivno radi na formiranju baze podataka koja će poslužiti njihovom uklanjanju, rekao je direktor Muzeja žrtava genocida Bojan Arbutina.
Precizan broj tih obeležja istaknutih u brojnim državama na spomenicima, tablama udruženja ili grbovima sportskih klubova, još nije utvrđen, ali je u toku istraživanje. Opsežna istraživanja se sprovode na osnovu arhivske građe, memoaristike, periodike i ostalih dostupnih izvora, a nastoji se da se kroz pisane tragove utvrde lokacije ovih obeležja.
"Značajnu pomoć Muzej dobija i od srpske dijaspore, koja je upoznata sa lokalnim prilikama i raspolaže relevantnim informacijama. Od njih dobijamo podatke, fotografije i, kada je reč o pojedinačnim licima, kratke biografije, čime dodatno unapređujemo bazu", rekao je Arbutina za Srnu.
Kao rezultat aktivnosti Muzeja, ukazuje Arbutina, Vlada Španije donela je 14. aprila odluku da ukloni ustaška obeležja sa groba jednog od najvećih zločinaca 20. veka Vjekoslava Maksa Luburića, odgovornog za smrt stotina hiljada Srba u Drugom svetskom ratu.
"Očekujemo da odluka bude sprovedena u naredna dva meseca, a pored uklanjanja simbola, biće postavljena i informativna tabla gde će vrlo konkretno biti napisano o kakvom zločincu je reč", istakao je Arbutina.
On se nada i konkretnim rezultatima u Argentini, čijeg ambasadora u Srbiji Osvalda Marsiku su ugostili i razgovarali o ustaškoj zaostavštini u toj zemlji.
"Početkom juna ćemo u Buenos Ajresu, u okviru delegacije Srbije pri Međunarodnoj alijansi za sećanje na Holokaust, prisustvovati plenarnom zasedanju. To će biti prilika da dodatno intenziviramo rad i da u narednom periodu očekujemo konkretne rezultate", ističe Arbutina.
Baza koja se formira je jedinstvena inicijativa koja je potekla iz Muzeja žrtava genocida i proističe iz njegove uloge kao nacionalne ustanove kulture i matične institucije u oblasti kulture sećanja.
"Prema našim saznanjima, slična inicijativa ne postoji u institucijama koje čuvaju sećanje na Holokaust, pre svega zato što su nacistički simboli zakonom zabranjeni i vrlo retko se mogu pronaći na tlu Evrope", navodi Arbutina.
On smatra da je nedovoljna upućenost evropske javnosti u stradanje srpskog naroda dovela do toga da ustaška obeležja opstaju decenijama širom Evrope.