Dok novoizabrani mađarski premijer Peter Mađar najavljuje produbljivanje veza sa susednim državama, pre svega sa Austrijom i Hrvatskom, zasnovano na jakim ekonomskim odnosima i zajedničkoj istoriji ukorenjenoj u Austrougarskom carstvu, istoričar Jovan Pejin upozorava na skrivene opasnosti ovakvog političkog kursa.
Gostujući u emisiji Jutro na RT, Pejin je istakao da su odnosi Mađarske i Austrije u suštini mađarsko-nemački odnosi čiji koreni sežu još od vremena naseljavanja Karpatskog basena. Prema njegovim rečima, ugarska plemena tada nisu naselila čitavu oblast odjednom, već je svako zauzelo posebnu teritoriju, formirajući savez koji je bio temelj srednjovekovne Ugarske.
"Tada se formirao savez plemena, naroda i slobodnih kraljevskih gradova, što predstavlja suštinu srednjovekovne Ugarske i temelj stvaranja mađarske države", ističe Pejin.
Istoričar je podsetio da je Trijanonski mirovni ugovor počivao na kažnjavanju Mađara kao naroda koji je formirao državu na tuđoj, pretežno slovenskoj teritoriji.
Za samu Austrougarsku monarhiju Pejin nema reči hvale, nazivajući je "najgorom državom u Evropi".
"U toj državi se nije znalo ko pije, a ko plaća. Imali smo nekoliko kraljevina, među kojima je bila i lažna kraljevina Hrvatska", navodi Pejin i objašnjava da Hrvatska nikada zvanično nije proglašena za kraljevinu.
Istoričar ističe da je u 19. veku sprovođena "žestoka" mađarizacija, naročito posle 1867. godine, kada je carstvo podeljeno na Ugarsku i na Nemačku.
"Ugarska je imala sva državna prava u unutrašnjim poslovima, dok su spoljna politika i vojska bile zajedničke. Vojska je takođe bila podeljena na nemačku i mađarsku komandu, a imala je i tri puka sa komandom na hrvatskom jeziku", objašnjava on.
Posebno naglašava da Hrvati nikada nisu imali sopstvenu vojsku, već da su Ugarsku branili Srbi.
"Teritorija koja se prostirala od Karpata do Rijeke je bila praktično samouprava i država srpskog naroda, ali pod nemačkom komandom", kaže Pejin.
U nameri Petera Mađara da se osim Austrije približi i Hrvatskoj, Pejin vidi isključivo pitanje teritorije.
"Posle stvaranja Jugoslavije, Hrvati su hteli da naprave Veliku Hrvatsku kao što su napravili za vreme Drugog svetskog rata, samo što su želeli i Vojvodinu, što bi i sada hteli", upozorava istoričar.
On podseća da je još 1922. godine dr Ivan Ribar, kao predsednik Narodne skupštine, predlagao da se Vojvodina opredeli između Srbije i Hrvatske, odnosno da se pripoji "kulturnoj Hrvatskoj", čime se pokušalo razbijanje jedinstva Srba.
Pejin smatra da je Peter Mađar "veliki Mađar" i da u ovom približavanju nije sam.
"Njima iza leđa stoji Nemačka, ali i Velika Britanija koja je majstor svih zabuna u Evropi, naročito na Balkanu", ističe on.
Iako je mađarski premijer ovo približavanje opisao kao jačanje centralnoevropskih zemalja u Briselu i kontratežu Nemačkoj i Francuskoj, Pejin napominje da Srbija kao centralna država na Balkanu nije zainteresovana za Brisel.
"Mi smo zainteresovani za Carigrad, za Solun, za Balkan", naglašava Pejin, dodajući da Srbija sa Briselom nema kulturne veze već isključivo poslovne.
Posebno je ukazao na strateški značaj Dunava i činjenicu da se Beograd nalazi na ključnoj "rasputnici", ističući da je linija Solun–Hamburg–Carigrad–Bagdad–Odesa–Beograd–Đenova zapravo "centar sveta".